|
Autor: Josip Križ
Predsjednik PD "Lipa", Zagreb
Uzgajivač matica
Tel: +385 1 298 33 33
Mob: 091 298 33 33
Zima – pčelarevo iskušenje
Svaki pčelar koji imalo drži do svojih pčela mora kontrolirati prirodno opadanje varoe jer je to jedan od bitnih pokazatelja kada se mora intervenirati. Sada neću nabrajati kako se i što se radi, jer je to već opisano mnogo puta.
Uspješnost uništavanja varoe ovisi od osposobljenosti pčelara koji mora pravilno upotrijebiti bilo koje sredstvo za uništavanje varoe točno po uputama proizvođača.
Još od vremena kada se varoa pojavila, pa sve do danas, ona znatno utječe na gospodarenje pčelama. Od pčelara zahtijeva potpuno novi pristup, više znanja, još više vremena, a sve to na kraju dovodi do pvećanja troškova. Svaki pčelar želi imati zdrave i u svakom trenutku primjereno jake pčelinje zajednice, koje su spremne proizvesti visoko kvalitetne pčelinje proizvode, bez rezidua ili kemijskih ostataka, bolje rečeno - posve neopterećene i potpuno čiste.
Od pojave varoe pčelar je sam višestruko odgovoran za svoje pčele i njihovo zdravstveno stanje. Bez njegove pomoći pčelinje zajednice brzo bi oslabjele, a ubrzo i propale. Iako pčelar drži varou pod nadzorom cijele godine, svejedno ga ponekad može toliko iznenaditi, da svaka intervencija postaje prekasna. Ako se pčelar malo zaboravi, posljedice su oslabljene zajednice ili, u najgorem slučaju, njihova propast. U bilo kojem slučaju i bez obzira na to što se od spomenutoga dogodi, za pčelara će to biti žalost i gospodarska šteta. U ključnim trenucima pčelar mora biti spreman na intervenciju biotehničkim metodama ili mora drugim dopuštenim metodama spriječiti preveliki razvoj varoe.
Svaki pčelar koji imalo drži do svojih pčela, mora kontrolirati i samo prirodno padanje varoe, i to je jedan od pokazatelj kada se treba intervenirati. A to pčelar ne smije zaboraviti činiti čak ni zimi.
Već sam naveo da uspješnost uništavanja varoe ovisi o osposobljenosti pčelara, koji mora pravilno upotrijebiti svako sredstvo za uništavanje varoe, točno prema uputama proizvođača. Tko tako radi, taj ima uspjeha, a onaj koji to radi stihijski i napamet, usto sa svim raspoloživim preparatima, ne postiže uspjeh, nego ima slabe ili nikakve pčelinje zajednice, a o pčelinjim proizvodima da i ne spominjemo. Što nam to govori? Svaki pčelar mora biti savjestan i odgovoran za svoje pčele , i o njemu samome ovisi uspješnost tretmana. Tu uspješnost mjerimo ocjenjujuću sredstava kojima smo tretirali, a to znači da moramo znati koliko je varoa otpalo, ali također moramo znati koliko ih je još ostalo u pčelinjoj zajednici. Kada se pčelar bude ovako ponašao, neće biti većih iznenađenja.
Ponekad je u Hrvatskoj gustoća pčelinjaka prevelika. Ako pristup tretiranju i njegova provedba nisu približno isti, posljedice mogu biti katastrofalne - grabež, reinvazija, domino učinak, pa sve što smo misleći napravili ljeti, zimi neće biti dovoljno. Ovo se može dogoditi samo zbog jednog zaboravnog pčelara, koji je zaboravio na varou, a njegov pčelinjak je invadiran. U tome trenutku invadiran je i susjedni pčelinjak, ali i svi pčelinjaci u širem području. Kada završi glavna paša, znači kada su medišta prazna, pčelar može upotrijebiti različita sredstva za uništavanje varoe. Danas postoje različita sredstva za uništavanje varoe. Svako sredstvo koje pčelar upotrijebi ima svoje posebnosti. Savjetujem da se upotrijebi neko od kontaktnih sredstava, zbog jednog razloga, a to je veliki broj varoa koje se nalaze u poklopljenom leglu. Uspješnim tretmanom u ovom razdoblju pčelar postavlja temelje za uspješan uzgoj zdravih zimskih pčela. Ako nakon završetka paše propustimo tretiranje varoe, posljedice mogu biti jako velike. Osim što ima previše oštećenih zimskih pčela, moguće je da u ubrzo više neće biti spasa za cijelu zajednicu, pa ni za pčelinjak. Tretman treba provoditi redovito i na vrijeme, tj. kontaktim sredstvima kada je u zajednici bilo leglo u većem opsegu, a to su polovica srpnja i prva polovica rujna. Na redu je još jedno zimsko tretiranje, a to je zimsko tretiranje kada u zajednici nema legla. Svaki pčelar koji će se pridržavati reda i odabrati jedno od efikasnih kontaktnih sredstava varou će uništiti 90- 95 %, tako da će u zimskom tretmanu biti samo čišćenje varoa koje u proljeće mogu zagorčati život ne samo nama nego i našim pčelama. Namjerno nisam spominjao imena preparata za tretiranje, a o tome koji će preparat upotrijebiti, mora odlučiti svaki pčelar sam.
No, kada učinimo sve protiv varoe, kako je preporučeno, opet su moguća uginuća, za koja je pčelar opet sam kriv. To se odnosi na prerano poticajno prihranjivanje zajednica, što nije dobro. Zbog čega? Matica počinje polagati jajašca, a kada stisne zima, pčele ne napuštaju leglo, a potrošile su puno hrane. Bez obzira na sve tretmane protiv varoe i bez obzira na to koliko ima meda u košnici, ako samo nekoliko dana temperatura padne ispod 5 ºC, pčelama hrana nije na dohvat i zajednica propada od gladi.
Pravo vrijeme za dodavanje hrane jest pojava prvih cvjetova lijeske, visibabe, drijena i drugih biljaka koje rano cvjetaju. Matica tada počinje polagati jaja i u pčelinjoj zajednici dolazi do znatne promjene u podjeli rada.
Ako se u veljači pojavi sunčani dan s temperaturom iznad 10ºC potrebno je s košnica maknuti snijeg (ako ga ima), postaviti pojila, očistiti podnice, a ako su u kojim košnicama pčele uginule treba ih dobro zatvoriti. Tijekom tih radova mogu se površno pregledati sumnjive zajednice.
I na kraju recimo kako se izrađuju i dodaju pogače. Odnosno, kako pripremiti pogaču s pekarskim kvascem i mljevenim šećerom? Omjer je 1:10, što npr. znači - 1 kg kvasca i 10 kg šećera. U posudu se stavi šećer, zdrobi kvasac i sve se izmiješa. Ne smije se dodavati nikakva tekućina (voda ili med), jer bi kasnije pogača curila. Kada se sve to dobro izmiješa, pakira se u polivinilske vrećice po 1 kg. Pogaču je potrebno dodati tako da na vrećici prorežemo otvor 10 x 10 cm, koji pri dodavanju u košnicu ne smijemo okrenuti na okvire, nego prema gore, kako bi pčele dolazile na pogaču, a ona ne bi curila. Ako smo sve učinili kako je navedeno i ako smo usto imali sreće, pčelinja zajednica će uspješno prezimiti, i bit će otprilike veličine kakva je bila i kada smo je uzimili.
|