| Med - snižava kolesterol i trigliceride |
| Utorak, 03 Ožujak 2009 | |
|
Med - snižava kolesterol i trigliceride
!
Sadržaj kolesterola i
triglicerida ( masti, ulja) u krvi usko je povezano s načinom
života, prehranom, te nedostatkom rekreacije
i života u prirodi općenito.
Bavljenje pčelarstvom je zapravo borba protiv ovih « onečišćenja» krvi, jer
gotovi niti jedan pčelar ne poznaje
bolesti i tegobe koje su uzročno povezane s povišenim kolesterolom i
trigliceridima. Svi oni koji nemaju
mogućnosti bavljenja ovim časnim poslom, preostaje liječenje medom i češnjakom
koji su odličan prirodni lijek protiv kolesterolemije i dijabetesa.
O kolesterolu
je napisan golem broj tekstova i
izneseno mnogo razli- čitih stavova i mišljenja, ali osataje i dalje dvojba
glede njegove uloge i podrijetla u našem organizmu ( poglavito krvi).
Znanstvenici, liječnici, mediji, proizvođači hrane poručuju:
Jedite
namirnice bez kolesterola, koristite ( naše) ulje umjesto masti - - itd.
Ali, epidemija srčanih bolesti i kolesteromanija se
nastavljaju!
Nadalje, lijekovi za sniženje kolesterola drugi su po izdanim receptima u nas! Je li to potrebno?!
Rješenje ovih tegoba u
rukama je pčelara!
Uzimanje namirnica s kolesterolom nikako ne
znači da će se povećati njegov sadržaj u krvi. Najbolje su to pokazala
istraživanja dr. Framingha, obavljena još 1970. godine pod pokroviteljstvom
Senata SAD-a. Istraži- vanje je dokazalo
da su osobe ( muškarci su uzimali 702 g, a žene 492 g kolestelola na dan ) imali isti
sadržaj ukupnog kolesterola u krvi kao i
kontrolna skupina; tj. muškarci 240, a žene 230 mg/ dl krvi!
Ovo istraživanje dokazuje da se
kolesterol ne resorbira u probavnom
sustavu čovjeka!! Zašto?
Našim metabolizmom, kao i životom uopće, upravlja
genomska ( ukupna) inteligencija koja
ne dozvoljava nepotrebno rasipanje energije ( inteligen- cije). Naime, za
razgradnje kolesterola , kao “velike
molkule” koju ne mogu upiti crijevne resice i transportirati je u krv,
organizam mora sintetizirati preko 200 enzima kojih, naravno, nema u zalihi. A,
to je neracionalno i potpuno nepotrebno jer se razgradnjom kolesterola dobiva
samo energija.
Dakako,
ni njegova razgradnja u našem probavnom sustavu nije isključena, posebice
pri drastičnim dijetama, uzimanju namirnica s viškom
kolesterola itd.
Što je zapravo kolesterol, gdje i kako nastaje?
Kemijski gledano, “čisti” kolesterol je steroidni
ugljikovodik koji se biosintetizira od aktivirane molekule octene kiseline,
zapravo od acetil-CoA. Naravno, u našem
organizmu nije u čistoj formi već je vezan na masti - lipide i proteine. Dakle,
kada govorimo o kolesterolu mislimo na
gliko-lipo-proteinski kompleks, kojeg proizvodi naša jetra; oko 3 grama
dnevno.
Dakle, kolesterol je proizvod našeg metabilizma,
ga nema u biljnim namirnicama. Kao što znamo, čovjek je
najprije bio biljojed, a tek kasnije mesojed i omnivor ( svejed). Zato je u našem genomu i ostala
zapisana sposobnost njegove sinteze. Nadalje, njegovom sintezom organizam se i
bori protiv pretjeranog uzimanja hrane ( energije), posebice u velikim
obrocima, jer je velik dio suvišne
energije ( kalorija) sadržan u kolesterolu.
Namirnice bogate kolesterolom su: mozak, jetra, jaja, mlijeko i dr.; od jela to su: krvavice, hladetina, čvarci, fileki. Svi znamo da je zdravo
mlijeko - zdrava namirnica, a
sadržava, u 2 decilitra, oko 30 mg kolesterola, gotovo kao i kokošje jaje. Danas
se reklamira kolostrum kao iznimno zdrav pripravak, što u stvarnosti
i je, ali i sadržava najviše kolesterola od svim dostupnih namirnica.
Valja zapamtiti - niti jedna namirnica biljnog
podrijetla ne sadržava kolesterol ! Dakle, svaka namirnica koju uzimamo u
suvišku. - povećava sadržaj kolesterola u krvi!
Za razumijevanje loših učinaka kolesterola, važno je
razlikovati tipove kolesterola od triglicerida.
Naime, analizom krvi određujemo: ukupni
kolesterol ( Total Ch.-TCh); kolesterol niske gustoće ( LDL-Low Density Lipprotein); -
kolesterol visoke gustoće ( HDL - High Density Lipoprotein); - trigliceride ( Tgly - Triglycerides) ili ukupne
masnoće.
Prema NCEP-u ( National Cholesterol Education Program, SAD)
koncentarciju kolesterola, odnosno masnoće, valja držati u sljedećim granicama (
mg / dl krvi, ili izraženo u mMol
/ l krvi):
Ukupni kolesterol
ispod 200 mg/dl - preporučljivo ili - 5,18 mMol/ l,
od 200 do 239 - granična vrijednost ili - 6,20 m Mol/ l,
iznad 240 - previsoko;
LDL
- ispod 100 mg/dl - optimalno ili - 2,59 mMol / l,
- od 100 do 129 – dobro ili - 3,34 mMol / l,
-
od 130 do 159 - granična vrijednost ili - 4,12 mMol / l,
- od 160 do 189 - visoka vrijednost ili - 4,90 mMol / l,
- preko 190 - vrlo visoka
vrijednost;
HDL
ispod 40 mg/dl- niska vrijednost ili
- 1,0 mMol / l,
od 60 do 100 preporučljivo il - 1,55 - 2,59 mMol / l;
trigliceridi
- ispod 150 mg/dl- normalna vrijednost ili - 1,53 mMol / l,
- od 150 do 199 - granična vrijednost ili - 1,94 mMol / l,
- od 200 do 499 - visoka
vrijednost ili - 5,10 mMol / l,
- preko 500 - vrlo visoka
vrijednost.
Za povećani sadržaj kolesterola u krvi,
odlučujuću ulogu ima pretjerano uzimanje hrane i njena mala potrošnja, tj. život bez sportskih aktivnosti, ali i umnog
rada; loš izbor namirnica ( manjak vitamina, svježeg povrća i voća; urođena sklonost dijabetesu i koronarnim bolestima; pušenje; stresne situacije; visok krvni tlak itd. ( Mozak
može potrošiti do 30 % ukupne energije, ako se „ koristi“!)
Vrlo je važan omjer između LDL-a ( nazvan još i “loš kolesterol”) i HDL-a.
Naime, LDL transportira masti ( trigliceride) kroz krvne žile, pa ih zato može
i taložiti na oštećena mjesta arterija stvarajući tzv. plakove - nakupine koje su uzročnici poznatih aterosklerotičnih promjena - tegoba. Nasuprot LDL-u, HDL veže na sebe suvišak
kolesterola i odvodi ga u jetru ( žučnu
kesicu).
Kako su povećani kolesterol i trigliceridi uzročnici mnogih
bolesti, posebice krvožilnih, razrađene su brojne metode liječenja i
prevencije. Sve ove metode možemo podijeliti u tri skupine: liječenje lijekovima i dodacima prehrani ( suplementima), dijeta i
rekreacija.
Uzimanje lijekova, za sniženje kolesterola, NCEP
preporuča pri koncentraciji ukupnog kolesterola iznad 300, odnosno LDL-a iznad 200 mg / dl krvi. U
tim slučajevima valja uzimati lijekove iz skupine statina
( Altacor, Pravachol, Zocor, Lesol, Lipitor, Lipex ). Ovi lijekovi reduciraju sintezu LDL-a u jetri, jer inhibiraju aktivnost enzima HMG-CoA reduktaze. Međutim, uzimanje ovih lijekova mora biti pod strogim
nadzorom liječnika, jer mogu izazvati insufijenciju jetre, bubrega, disfunkciju
mišića itd.
Zato, prije terapije lijekovima, bez obzira što sadržaj
kolestetrola u pacijenata prelazi granične vrijednosti, NCEP preporučuje
terapiju s prirodnim lijekovima, uz
dijetu i rekreaciju! Ako ova terapija ne poluči rezultat, tijekom 2-3 mjeseca, apliciraju
se lijekovi!
Prirodni lijekovi su: vitamini B3 i H ( nijacin i biotin), vitamin C, Q10,, med i dr.
Vitamin
B3 normalizira sintezu HDL-a, a smanjuje sintezu
VLDL-a; liječi obiteljsku hiperkolesterolemiju, dislipoproteinemiju
( povišene trigliceride u plazmi) itd.
Vitamin H regulira sintezu ukupnog kolesterola i triglicerida, tj. ako ga ima
dovoljno u organizmu, umjesto
kolesterola dobit ćemo naslage sala, što je svakako “zdravije”, premda manje lijepo.
Koenzim Q10 ( ubiquinoni) nužan je u prijenosu
kisika, odnosno stvaranju stanične energije. Zato je posebica važan za srčani
mišić. Nadalje, Q10
sintetizira jetra, a bolesna jetra ne zadovoljava naše potrebe. Osim toga, tridesetgodišnjaci imaju za 50 % veću sintezu ovog koenzima od
šezdesetgodišnjaka. Preporučljive dnevne doze su od 20 do 50 mg.
Rekonvalescenti od infarkta miokarda mogu uzimati i 100 mg / dan.
Prema American Heart Journal pripravak policosanol povećava sintezu HDL-a do 15 % uz
snižavanje LDL-a do 29 %. Ujedno ovaj pripravak ne dovodi do insuficijencije
jetre i smanjene sinteze Q10, a djelovanje mu je jednako statinima.
Dijeta i smanjenje težine ( tjelesne mase) je svakako neophodno
pri suvišku kolesterola i triglicerida.Valja izbjegavati masnu hranu, a jesti više voća i povrća ( češnjak), sjemenke, kruh i pecivo od cijelih žitarica - inte- gralni kruh i peciva; jesti više morske i riječne ribe itd.
Rekreacija i umjerena sportska aktivnost, nezaobilazni su pri
skidanju suvišnog sala, triglicerida i kolesterola u krvi. Naime, kisik je
najveći njihov “potrošač” odnosno neprijatelj. Prema NCEP-u preporu- čena, minimalna, rekreacija je 20-minutna šetnja svaki drugi
dan ili svakodnevno penjanje stepenicama na četvrti kat. Naravno, svaki oblik
rekreacije mora biti odobren i pod nadzorom liječnika.
Uzimanje
meda
ima pozitivnu ulugu u regulaciji sinteze kolesterola. Naime, ustanovljeno je da
osobe treće životne dobi imaju prosječno 245 mg/ dl krvi ( 6,35 mMol/ l), tj. iznad granične vrijednost za ukupni kolesterol, a
osobe iste dobi, koje dnevno uzimaju do
100 g meda, oko 195 mg/ dl
( 5 mMol/l krvi).
Dakle, razumnost u jelu i piću, fizička i umna
aktivnost, život na čistom i svježem zraku ( a to je radno mjesto
pčelara), svakodnevno uzimanje meda i ostalih pčelinjih proizvoda--- i nema bojazni od kolesterola
i triglicerida.
( pripremio: dr. sc. Janko Križanić)
|
