| Organizirana proizvodnja matične mliječi / I dio |
| Ponedjeljak, 29 Lipanj 2009 | |
|
Obitelj Velagić njeguje dugu tradiciju uzgoja pčela. Do posljednjeg rata u BiH to mi je bila sporedna djelatnost, a danas mi je pčelarstvo osnovno zanimanje. Iza nas je bogato iskustvo u selidbi pčelinjaka i proizvodnji vrcanog meda. U poslijeratnom razdoblju preusmjerili smo se na uzgoj matica i proizvodnju matične mliječi. Sada je u našoj proizvodnji med nusproizvod. Vlasnik sam Uzgojno selekcijskog centra ,,Velagić,, - u kojem se provode dvije specijalizirane proizvodnje. U našem centru najviše pozornosti posvećujemo ekonomičnosti i usavršavanju. Naša proizvodnja uglavnom je rezervirana, a kao i u svakoj specifičnoj djelatnosti, postoje poslovne tajne. Svi naši pčelinjaci su stalno u dvomatičnom sustavu, gdje formiramo goleme zajednice, uz manje rada. Aktivnosti o kojima ću pisati ostvaruju se na oplodnoj stanici i našim pčelinjacima.
ODABIR PČELINJIH ZAJEDNICA ZA PROIZVODNJU Ova pčelarska proizvodnja
je specifična te zahtijeva potpunog, vrijednog, odgovornog, točnog
i izobraženog pčelara. Te uvjete treba zadovoljiti u profesionalnoj
proizvodnji. Zbog toga, planski i organizirano treba odabrati pčelinje
zajednice za ovu proizvodnju. Na manjem ili većem pčelinjaku
sve zajednice, iako su brojčano podjednake i imaju sličnu količinu
legla, hrane, starosnu strukturu pčela i matica, kada se
zaposle da proizvode matičnu mliječ, ne daju iste rezultate.
Pri tome postoje velike razlike u prehrani matičnih ličinki. Za ovu proizvodnju potrebno je odabrati najbolje, tj. zajednice koje pod istim
uvjetima proizvedu najviše matične mliječi. Takve zajednice
su nam zanimljive za racionalnu i ekonomičnu proizvodnju, kako
za uzgajivačke zajednice pri uzgoju matica tako i za proizvodnju matične mliječi. Potrebna kvaliteta tih zajednica ne može se dobiti praćenjem
za jednu godinu. Na našim pčelinjacima taj smo odabir radili
pet godina. I dalje tijekom proizvodnje ponekad provodimo manje korekcije,
tj. s pčelinjaka koji je namijenjen proizvodnji matične mliječi mičemo
zajednice koje ne proizvode dovoljno mliječi. PRIPREMA PČELINJIH ZAJEDNICA ZA ZIMOVANJE Naši pčelinjaci nalaze se na tri lokacije, kao tri zasebne proizvodne jedinice. Oplodna stanica za uzgoj matica, seleći pčelinjak za proizvodnju vrcanog meda i pčelinjak za proizvodnju matične mliječi. Ovaj posljednji je ciljano postavljen na lokaciji gdje je jaka peludna paša, a nektarna je stalno nadražajna. Na lokacijama gdje je jaka nektarna paša, nema ekonomski i planski organizirane proizvodnje matične mliječi. U razdoblju jakih nektarskih paša pčelinje zajednice su vrednije na skupljanju nektara nego na proizvodnji matične mliječi. Zajednice uključene u tu proizvodnju svaku noć dobivaju obogaćen sirup u količini od 0,75 litre. Iz tih košnica nikada se ne vrca med, jer je potrošnja hrane u ovoj proizvodnji izrazito velika. Na osnovi našeg proizvodnog iskustva iznijet ću sljedeće: pčelinje zajednice koje su uključene za razne potrebe na oplodnoj stanici, potroše dvostruko više hrane za godinu dana nego one kojima proizvodimo vrcani med, ali zajednice koje proizvode matičnu mliječ, potroše čak tri puta više hrane od onih za proizvodnju meda. Svaku pčelinju zajednicu uzimljavamo pod istim uvjetima, ali s većom rezervom hrane od oko 30 kg. Ovu proizvodnju počeli smo s jednomatičnim pčelinjim zajednicama, a danas to radimo isključivo s dvomatičnim u LR košnicama. Za tu proizvodnju potrebno je zajednice dovesti na vrhunac razvoja, tj. da stalno imaju višak energije. Taj višak je presudan uvjet za dosta matične mliječi. Tijekom razdoblja proizvodnje matične mliječi zajednice se moraju zadržati na vrhuncu snage. To postižemo različitim poticajnim sredstvima. Uzimljavamo samo jake zajednice u dvomatičnom sustavu. POTICAJNA SREDSTVA KOJA KORISTIMO Konzervirani pelud u saću (perga) glavna je hrana mladih pčela pri većoj proizvodnji matične mliječi. Za tu proizvodnju osiguravamo rezervu peluda na pčelinjaku, gdje proizvodimo vrcani med. Pune okvire peluda dodajemo po potrebi u pčelinje zajednice kojima je to potrebno. Svježi pelud koji pčele unose u košnicu najčešće se odmah troši. Veća rezerva osigura se samo tijekom voćne paše i kada cvjeta amorfa. Sirup koji redovito dodajemo, svako predvečerje obogaćujemo peludom, kobaltom, sirovim nesušenim peludom i medom te stalno koristimo obogaćenu pogačicu. PROLJETNI RAZVOJ DO POČETKA PROIZVODNJE Bogata rezerva kvalitetne hrane koja se osigura pčelama u kolovozu prethodne godine najbolja je stimulacija za uspješan proljetni razvoj sljedeće godine. Razvoj dodatno stimuliramo obogaćenim pogačicama. Maticama osiguramo dovoljno saća za polaganje jaja prevješavanjem okvira, a poslije rotacijom nastavaka. U toj proizvodnji svi nastavci u jednoj košnici su plodišni. Dodatna stimulacija ostvaruje se povremeno spuštanjem punih okvira s medom u nastavak ispod onog u kojem se u tom razdoblju nalaze matica i leglo. Najčešće to primjenjujemo polovicom svibnja, kada se pčele počnu spuštati u donji nastavak, a to je uglavnom kada u plodišnom nastavku ima oko 7 okvira legla različite starosti. Nakon toga slobodan prostor do legla prvo ispunjavamo okvirima s izgrađenim saćem, a poslije dodajemo satne osnove na izgradnju. Te okvire dodajemo u plodišne nastavake s južne strane. U tom nastavku pčele moraju imati neprekidan kontakt s krajnjim okvirima u kojima je glavna zaliha hrane. To je jako važno zbog iznenadnih zahlađenja koja su moguća u travnju. Najčešće do početka travnja ne dijelimo kompaktnost legla odabranim i dodanim praznim okvirom. Posve isto se radi kod obje zajednice koje uzimimo na jednoj podnici i pod jednim krovom. Namjera je da do početka proizvodnje matične mliječi u košnici bude što više pčela u 4 raspoloživa plodišna nastavka, što više legla različite starosti, dovesti obje pčelinje zajednice na vrhunac razvoja, a da ne zaroje, te održati pčele u radnom raspoloženju. To je trenutak kada zajednice imaju višak energije, koju treba početi iskorištavati u proizvodnji za koju su i pripremane.
|
