Autor: Josip Križ
Predsjednik PD "Lipa", Zagreb
Uzgajivač matica
Tel: +385 1 298 33 33
Mob: 091 298 33 33

                                             Pčelarski radovi u listopadu

U listopadu temperatura puno brže pada nego u rujnu. Prosječne mjesečne temperature iznose od 12 do 18 ºC početkom listopada, a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj su niže i to od 8 do 12 ºC. Ponekad temperature mogu biti izuzetno visoke i to od 18 do 25 ºC, a tu pojavu nazivamo bablje ili miholjsko ljeto. Oborine u listopadu u odnosu na rujan su češće i obilnije, tako da u sjevernoj Hrvatskoj  količina oborina iznosi od 40 do 60 l/m². Sunčanih sati je znatno manje, u odnosu na rujan i prosječno ih bude od 135 do 165 sati.      

KAKVO JE STANJE PČELINJIH ZAJEDNICA?

Posljednje leglo već se izleglo, a matice su prestale s polaganjem jaja. Pčele pripremaju gnijezdo za zimovanje, s tim što prenose med u središnje prazne ćelije koje su prazne od posljednjeg legla. Ali one ne popunjavaju sve ćelije u sredini gnijezda s medom, već na saću - suprotno od ulaza ostavljaju prazne površine, na kojim stvaraju zimsko klupko.  

ŠTO PČELAR MORA RADITI U LISTOPADU?

Kako je pčelar napravio sve potrebno za jesenski razvoj  i stvaranje zaliha hrane kod pčelinjih zajednica, sada je vrijeme da ih i uzimi. Uzimljavanje treba napraviti najkasnije do kraja listopada. Na ulaze košnica moraju se postaviti češljevi protiv voluharica i miševa. Moramo dobro provjeriti krovove košnica da kojim slučajem ne cure. Provjerava se i ispravnost i zaštićenost košnica. Mora se osigurati mir na pčelinjaku, a naročito ga zaštititi od domaćih i divljih životinja. Neke od lijepih dana možemo iskoristiti za posljednji letimični pregled kao i procjenu pričuvi hrane. U ovom mjesecu treba i dalje poduzimati mjere u borbi protiv varoe. Trebalo bi prisustvovati pčelarskim izložbama, edukativnim predavanjima, na onim manifestacijama koje organiziraju sami pčelari.

PREGLED I UZIMLJAVANJE PČELINJIH ZAJEDNICA

Poslije jesenjeg razvoja, treba obaviti glavni jesenski pregled pčelinjih zajednica. Takvim pregledom treba utvrditi stanje i spremnost za zimovanje, poslije čega se pristupa uzimljavanju. Jesenski pregled i uzimljavanje u istočnoj, sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj treba napraviti najkasnije do polovine listopada kada su matice već prestale polagati jaja, a posljednje leglo je izašlo ili su ostale jako male površine na nekim srednjim okvirima s poklopljenim leglom. Prilikom pregleda utvrđuje se snaga pčelinje zajednice, prisutnost matice, količina i kvaliteta hrane. Prilikom uzimljavanja u LR i AŽ košnicama jakima se smatraju one zajednice koje imaju više od 7 do 8 okvira pokrivenih pčelama. Slabe su one zajednice koje imaju manje od 4 do 5 okvira pokrivenih pčelama. Ovakve zajednice već je prije trebalo spojiti, a ne ih nikako uzimljavati. Pčelinje zajednice treba uzimiti s mladim maticama dobrog porijekla. Matice koje su starije od dvije godine i sigurno su iscrpljene i često se događa da uginu preko zime uslijed čega se zimsko klupko poremeti, a zajednica djelomično ili potpuno propadne. Pčelinja zajednica čija matica ugine preko zime, u rano proljeće postane trutovska zajednica, ukoliko se pravovremeno ne doda matica ili spoji sa drugom zajednicom. Zato je najbolje prije uzimljavanja zamijeniti sve sumnjive i stare matice mladim maticama, ukoliko to nije napravljeno ranije. Zamijenjene stare matice, ukoliko još dobro polažu jaja, čuvamo kao pričuvne ili pomoćne matice za proljeće. Pčelinje zajednice ne treba uzimljavati s nesparenim maticama jer će one sigurno postati trutuše i polagati samo neoplođena jaja.

KOLIČINA I KVALITETA HRANE

To je od najveće važnosti za uspješno zimovanje pčelinjih zajednica. Sve ovisi o tome kako su okviri napunjeni medom i na koliko okvira će se zajednica uzimiti, u gnijezdu LR ili AŽ košnice treba biti najmanje 10 do 15 kg meda, uzevši u obzir jačinu pčelinje zajednice kao i karakteristike zime u mjestu gdje zimujemo. Svaki okvir trebao bi imati najmanje 1,5 do 2 kg meda. Na ovaj način pčelama se u pojedinim okvirima osigurava hrana do kraja zime kao i kretanje klupka po visini okvira i to kako pčele troše med. Kada ima okvira sa malo meda i kada se u zimi potroši sva hrana, pčelinje se klupko može razdvojiti i pčele mogu krenuti u dva različita smjera, prema ostalim okvirima s medom, uslijed čega se ono razdvaja i pčelinja zajednica ugine. Ako klupko krene u jednom smjeru i prilikom prijelaza preko praznog saća naglo zahladi, tada se klupko zaustavlja i ubrzo zatim pčele počinju umirati od gladi, iako u drugim okvirima može biti puno meda. Med kao zimska hrana mora biti nektarni, tekući, i prije svega poklopljen. U gnijezdu mora biti 2 do 3 okvira peludi. Prilikom uzimljavanja ne ostavljaju se cijeli okviri sa peludi jer ga pčele preko zime ne mogu dobro pokriti i on se tada upljesnivi. Najbolje je kada je pelud zalijan medom i pčele ga poklope. Takvi okviri se lako prepoznaju, teži su i kada se pogledaju prema svjetlosti, pelud ne propušta svjetlost. Neki pčelari koriste razne utopljavajuće materijale, što je čista zabluda; pčele u zimskom razdoblju ne griju cijeli volumen košnice već samo klupko. Prema tome ne treba izmišljati nikakva utopljavanja jer u to vrijeme pčelama treba osigurati samo tri uvjeta, a to su: mir, dovoljno kvalitetne hrane i dobro ih istretirati te očistiti od nametnika i nikakvih problema neće biti. Raznim utopljavanjem možemo napraviti veliku štetu, npr. prouzročiti veliku vlagu u košnici i kada se to dogodi pčele sigurno propadaju. Od jake zime nikada niti jedna zajednica nije propala jer pčela podnosi ekstremno visoke i niske temperature i to čak do + - 50 ºC, uz uvjet, kao što je već rečeno da zajednica ima mir, hranu u dovoljnim količinama i da je zdrava. Preko zime košnice trebaju biti letima okrenute prema jugu ili jugozapadu, kako bi se zaštitile od hladnih sjeveroistočnih i sjevernih vjetrova i da bi se bolje grijale na podnevnom suncu. Na ovaj način se pčele potiču na češći pročisni izlet.

UZIMLJAVANJE ZAJEDNICA U DVA I VIŠE NASTAVAKA

Jake pčelinje zajednice u košnicama nastavljačama, čije pčele pokrivaju 10 do 13 i više okvira, uzimljuju se u dva nastavka. U gornjem nastavku treba imati 12 do 15 kg meda, a u donjem 7 do 10 kg, također i 3 do 4 okvira s peludom. Ovi okviri moraju biti postavljeni prema sredini nastavka, da bi ih pčele pokrile. Na ovaj način klupko se formira uglavnom na praznijim okvirima u donjem nastavku i djelomično na donjem dijelu okvira u gornjem nastavku. Zahvaljujući prostoru između gornjih i donjih okvira, pčele lako prelaze iz jednog u drugi međuprostor, a također i sa periferije prema unutrašnjosti klupka i obrnuto. Prilikom zimskog premještanja pčelinjeg klupka ono se kreće prema gore, gdje je zrak topliji i gdje je u stalnom dodiru s hranom. Zahvaljujući toplini u gnijezdu i boljem pristupu toplome medu i peludi, pčelinja zajednica počinje se razvijati rano, već u drugoj polovini zime. Ovako jaka zajednica prezimi uz gotovo nikakav gubitak pčela i najhladniju zimu. Zajednice srednje jačine sa 7 do 9 ulica zaposjednutih pčelama bolje je uzimiti s nastavkom punim meda (12 do 15 kg meda) koji se stavlja na plodište prvog nastavka sa ukupno 18 do 20 kg hrane u košnici. Slabije zajednice se ostavljaju zimovati na jednom nastavku, u onom sa više hrane (najmanje 12 do 15 kg), s tim što se kod najslabijih zajednica gnijezdo suzi na manji broj okvira i ograniči se pregradnom daskom. Ako je broj košnica velik, procjena količine meda u nastavcima može se napraviti bez pregleda svakog okvira posebno, ručnim podizanjem cijelih nastavaka. Procjenu je najjednostavnije napraviti na način da se izvaže svaka košnica koja bi trebala imati na dva nastavka između 45 do 50 kg.

UZIMLJAVANJE POMOĆNIH ZAJEDNICA - NUKLEUSA

Pomoćne zajednice ili nukleuse možemo uzimiti po 2 do 3 u jednoj košnici, koja je dobro pregrađena, s tim što svaka takva zajednica ima poseban ulaz na raznim stranama košnice. Za ovu svrhu najpogodnija je LR košnica, koja se može podijeliti na 3 dijela sa po 3 okvira, od kojih dvije imaju prednji ulaz a jedna stražnji ili bočni. Takvi nukleusi stavljaju se na neku jaku zajednicu, ali se odvoji poklopnom daskom na kojoj se otvaraju leta na različitim stranama. Također i u AŽ košnici možemo u medištu uzimiti slabiji nukleus. Na ovaj način osnovna zajednica grije ovako male zajednice. Okviri ovakvih zajednica moraju biti dobro pokriveni pčelama i imati najmanje po 2 kg meda ili ukupno 5 do 8 kg, što ovisi o broju okvira u nukleusu. Jedan do dva okvira trebaju biti s peludi i oni se stavljaju k toplijoj unutrašnjoj strani. U proljeće možemo koristiti matice, ako nam zatreba, ili se takve zajednice dalje razvijaju kao produktivne u cilju povećanja broja pčelinjih zajednica na pčelinjaku.

Ostali članci Josipa Križa....