| Vrbova paša |
| Četvrtak, 12 Studeni 2009 | |
|
Matija Bučar, prof. O knjizi
VRBE
DAJU ODLIČNU PROLJETNU PAŠA
Ove
je godine vrba iva krenula rano u cvatnju. Na jugozapadnim padinama
Zrinske gore procvala je 5. ožujka 2009. kada i drijenak, pa ih s pravom
nazivamo «vjesnici proljetne paše». Vlaga u tlu i proljetno sunce brzo mijenjaju
izgled okoliša. Dok ovo pišem uskoro će procvasti rano voće, a šareni tepih što
ga satkaše proljetnice sve je šareniji.
Vrba iva je pionir
vegetacije. Javlja se u većim skupinama poslije sječe šuma, u mladim branjevinama, u šumskim
prosjecima i uz rubove šume. Česta je vrsta u miješanim hrastovim šumama
kontinentalnog dijela Hrvatske. Raste u živicama od brežuljkastog do brdskog
područja. Voli vlažna i plodna tla, no raste i na oskudnim tlima.
Na
vlažnim i podvirnim livadama, uz jarke, potoke, rijeke i jezera, ali i u
brdskom pojasu raste barska ili pepeljasta vrba (S.
cinerea L.), koja je veoma slična vrbi ivi. Rakita ili crvena
vrba (S. purpurea L.) nalazi se na proplancima i u području plavljenja. Širi se korijenskim
izbojcima i učvršćuje tlo. Ima crvenu koru i vrlo gipke grančice.
Bijela vrba (Salix alba) raste uz rubove rijeka, potoka i jezera, uz rubove poplavnih riječnih dolina. Izraste u 18 m visoko stablo koje ima kuglastu i srebrnozelenu krošnju. Može se raspoznati po bijeloj kori i granama koje se pod teretom listova savinu do zemlje. Lancetasti listovi sitno nazubljenog ruba, srebrnozelene boje poredani su izmjenično. Na naličju su bijelosive dlačice. Uske, malo povinute mace razvijaju se istovremeno s listovima. Za rast i razvoj treba puno vlage i dosta svjetla. Žalosna vrba (Salix alba (L.) Arc. cv. vitellina-pendula)
varijanta je bijele vrbe i ima sve njene odlike u pogledu pčelarstva. Cvate od
ožujka do travnja i daje obilno nektar i cvjetni prah. Prava žalosna vrba (S. babylonica
L.) uspijeva samo u primorju. Košaraška vrba (S. viminalis L.)
raste pretežno kao grm. Odlična je medonosna biljka. Na brdskim livadama i
šikarama, riječnim sprudovima i na povremeno plavljenim mjestima raste sivkasta
vrba (S. eleagnos L.). U miješanim grmovitim sastojinama, na vlažnim
aluvijalnim nanosima duž rijeka i potoka i zatravljenim padinama raste kopljastolisna
vrba (S. hastata L.). Rod Vrbe, Salix broji 19 vrsta koje rastu uglavnom u
kontinentalnom dijelu Hrvatske (Domac 1994). Sve su vrbe manje ili više
medonosne i daju obilje peluda.
Vrbe su
rasprostranjene uz sve velike rijeke i riječne doline u Hrvatskoj, rastu uz
kanale, nasipe, na zapuštenim i brežuljkastim predjelima, gotovo svuda. Oko 20
000 hektara vrbove šume nalaze se u Podunavlju i Podravini, velike površine
nalaze se u Kopačkom ritu i Lonjskom polju. Veliki vrbici se nalaze i uz ostale
naše rijeke: Kupu, Savu, Ilovu, Lonju, Česmu i dr. Vegetaciju vrbe, topole i
johe koje se nalaze u poplavnom području naših rijeka Adamović je obradio kao
posebne zajednice pod imenom «formacije obalnog drveća». Ovakvih krajolika, ali
i ovakve kvalitetne pčelinje paše Europa više nema jer je kod većina rijeka
napravljena regulacija riječnih korita.
U
području Pokuplja, Posavine, Turpolja i Lonjskog polja 2002. godine zabilježio
sam slijedeće pašne prilike: srednja dnevna temperatura zraka bila je +15 ºC,
srednja mjesečna temperatura u ožujku iznosila je 14,5 ºC. Prvi rojevi iz
pletara izrojili su se 29. ožujka, a 2. travnja zajednice su imale dva LR
nastavka i jedan polunastavak pun pčela i meda. Prinos voćno - vrbovog meda
kretao se od 10 do 25 kg po košnici! Prinose meda na vrbi imao sam također 1997.,
2001. i 2002. godine.
Vrbe cvatu u
ožujku i travnju. Imaju veliku vrijednost za pčelarstvo jer pčelama osiguravaju
ranu proljetnu pašu. Ako su vremenski uvjeti dobri, može dati vrcanje od 10 do 20 kg meda po zajednici. Vrbov med je zatvorenožut, malo se prelijeva na
zelenkasto. Brzo se kristalizira u fine sitne kristale i poprimi sivkastu boju.
Zbog salicilne kiseline koja je odličan prirodni lijek, vrbov med se sve više
traži i ispituje za medicinsku potrebe.
Vrbe najčešće
cvatu u vrijeme cvatnje repice pa se ne treba iznenaditi ako vam pčela
prelijeće table repice na putu k vrbi. Kada ima dosta vlage i topline u kolovozu će vrba dati i izvrsnu medljiku.
Posadite ove godine na svom pčelinjaku vrbu ivu. Možete ju presaditi s korijenom ili odrezati mladi izbojak (šibu) i zapiknuti u zemlju. Bit će ukras na pčelinjaku, medonoša, kućni ljekar i «pripovijedač» o klimi i prirodi.
|
V