Prim.mr.sc.Josip Lončar;dr.med.

Predavanje održano 2009.god. na Pcelarskom sajmu u Gudovcu

PČELINJI PROIZVODI U ZAŠTITI I
UNAPRIJEĐIVANJU LJUDSKOGA ZDRAVLJA

Uvod - obiteljski liječnik i prevencija bolesti
Znanstvena istraživanja te zdravstvena politika snažno potvrđuju značaj liječnika
opće/obiteljske medicine u promociji zdravlja i prevenciji bolesti.To je utemeljeno najviše
na dostupnosti liječnika obiteljske medicine, populaciji o kojoj skrbi te na konzistentnim
znanstvenim dokazima da liječnik opće / obiteljske medicine može svojom intervencijom
mijenjati rizično ponašanje svojih pacijenata. Liječnik obiteljske medicine ima jedinstvenu
mogućnost provođenja preventivnog rada u svojoj praksi.
U preventivnoj zdravstvenoj zaštiti razlikujemo primarnu, sekundarnu i tercijarnu
prevenciju.
Primarna prevencija - sprječavamo pojavu bolesti kad još nemamo simptoma ni bolesti.
Sekundarna prevencija - postoje čimbenici rizika i dijagnoza je moguća, ali još nema
simptoma bolesti.
Tercijarna prevencija - bolest je dijagnosticirana s izraženim simptomima, a mi samo
sprječavamo pogoršanje.
Primarna je prevencija najučinkovitija, a zasniva se na kontinuiranoj edukaciji
pojedinaca i obitelji o zdravom načinu života i na svim onim aktivnostima koje smanjuju ili
uklanjaju postojeće čimbenike rizika.
Zdrava prehrana, zdravo okruženje, zdrava genetska osnova, dobri mikroklimatski i
klimatski uvjeti, dobri ekološki uvjeti, zadovoljstvo u obiteljskom žiovotu i radu, dovoljno
odmora i fizičke aktvnosti, dobri stambeni i socijalni uvjeti - preduvjet su za smanjenje i
otklanjanje čimbenika rizika te za kvalitetan i zdrav život. Na većinu njih, nažalost, liječnik
ne može utjecati i tu je uloga liječnika usmjerena samo prema utvrđivanju takvih rizičnih
čimbenika, te savjetodavnom i edukatvnom djelovanju.
Pravilna prehrana jedan je od bitnih čimbenika za očuvanje i unaprjeđivanja zdravlja.
Svaka nepravilnost u prehrani koja traje duže vrijeme može oštetiti zdravlje do te mjere da
se pojavljuju bolesti.
Suvremena medicinska znanost pridaje sve veću pozornost pčelinjim proizvodima jer
njihova svakodnevna uporaba pomaže u sprječavnju nastanka bolesti i liječenju.
Statistički podatci zadnjeg desetljeća ukazuju na stalni porast patologije koja jasno
ukazuje na manjak potrebne preventivne djelatnost u zdravstvu.

Med u prehrani zdravih osoba

MED U PREHRANI TRUDNICA I DOJILJA

Svakodnevnim uzimanjem meda buduće majke već pretkonceptualno pripremaju svoj
organizam za uspješnu trudnoću.
Svakodnevno uzimanje meda od početka trudnoće posebno je značajno za majku i za
njezin plod - dijete.
Med je sa svojih 180 sastavnica izbalansiranih do savršenstva iznimno vrijedna i
nezamjenjiva namirnica u trudnoći.
Uspješno izvršenje biološke funkcije trudnoće nezamislivo je bez odgovarajuće
prehrane koja mora biti potpuno prilagođena novom fi  ziološkom stanju.
Pčelinji med je upravo jedna od idealnih namirnica koja osposobljava organizam
trudnice i jača njegovu vitalnost da uspješno može funkcionirati sa svim promjenama u
trudnoći.
Med otopljen u vodi, čaju ili mlijeku vrlo korisno djeluje protiv svih tegoba kojima su
trudnice izložene od prvih tjedana trudnoće (mučnina, povraćanje, nepodnošenja jela, loše
raspoloženje i slično ).
Med obogaćuje organizam trudnice dragocjenim sastojcima, otklanja umor, sprječava
anemiju i poboljšava krvnu sliku, čemu posebno pridonose vitamini i minerali koji se nalaze
u medu.
Potreba željeza u trudnoći dvostruko je veća i kreće se do 40 mg dnevno.
Trudnicama može uz normalnu terapiju željezom uzimati med.
U sto grama šumskolivadnog meda ima oko 32 mg željeza.
Preporučena količina je 3 x 1 - 2 velike žlice meda dnevno.
Trudnica treba veće količine vitamina C, E, D, K, A, a sve te vitamine sadrži med.
Trudnicama se savjetuje da u trudnoći uzimaju med, da potpuno isključe šećer i sve
zaslađuju medom.
Uz stalno uzimanje meda u trudnoći majka ima manje tegoba i trudnoća teče gotovo
idealno, a novorođenče će biti jače razvijeno i zdravije.
Zapaženo je da kod žena s prijetećim pobačajem i žena nakon sponatanog pobačaja
uzimanjem meda, peluda i matične mliječi trudnoća se lakše održava ili teče gotovo uredno.
Znanstvene studije su dokazale da uzimanje meda tijekom trudnoće i za vrijeme
dojenja poboljšavaju somatske i intelektualne funkcije djeteta, a također i poslijeporođajnu
depresiju.

MED U PREHRANI DOJENČADI MALE I ŠKOLSKE DJECE

Pravilna prehrana važna je za rast i razvoj djeteta, što su najizraženije osobine
novorođenačke, dojenačke i dječje dobi.
Osnovna osobina dječjeg organizma je neprestano mijenjanje anatomskih i fi  zioloških,
psiholoških i imunoloških osobina.
Fiziološke funkcije mnogih organskih sustava podložne su promjenama.
U malene djece većina se fi  zioloških funkcija mijenja i postupno sazrijeva i stoga su
djeca sklonija funkcionalnim poremećajima. Ti su poremećaji češće izraženi u probavnom
traktu, imunološkom sustavu, hematopoetskom sustavu i u sustavu žlijezda s unutrašnjim
izlučivanjem.
Prehrana majčinim mlijekom najprirodnija je i najvrjednija prehrana za rast i razvoj
novorođenčeta i dojenčeta.
Djeca hranjena majčinim mlijekom manje obolijevaju od djece koja su na umjetnoj
prehrani.
Prehrana majke dojilje u razdoblju dojenja mora sadržavati sve sastavnice koje su
potrebne majki i djetetu.
Dnevni jelovnik uz meso, jaja, mlijeko, sir, voće i povrće mora sadžavati i med uz dosta
tekućine. Zbog antirahitičnoga, antianemičnoga, antidispeptičnog,a antibakterijskoga,
antivirusnoga, antimikotičnoga i blagog djelovanja na dječji organizam potrebno je od
dojenačke dobi u ishrani umjesto šećera dodavati med.
Djeca koja uzimaju med imat će zdravije kosti i zube, bolju krvnu sliku, bolju probavu
i intezivniji rast i razvoj.
Preporuča se davati 1 - 2 grama meda na kilogram tjelesne težine djeteta u otopljenom
obliku, radi lakšeg uzimanja i lakše apsorpcije.
Osim toga što se od najranijeg djetinjstva stječe navika i potreba da se redovito uzima
med za zaslađivanje, kao i lijek, takva  će djeca biti razvijenija i zdravija te otpornija na
bolesti od one djece koja ne uzimaju med.

MED U PREHRANI ŠKOLSKE DJECE I STUDENATA

Unatoč napretku medicine djeca su sve više opterećena infekcijama dišnih organa
-posebno gornjih dišnih puteva: upalom nosa, paranazalnih šupljina, ždrijela i krajnika, ali
i donjih dišnih puteva grkljana (larinksa), dušnika (traheje), dušnica (bronha ), najsitnijih
ogranaka bronha (bronhiola) i pluća (pulmones).
Prehlada - upala gornjih dišnih puteva, iako je u pravilu bezopasna, simptomi se
pojavljuju različitim intezitetom. Za razliku od odraslog čovjeka koji prosječno prehladu ima
oko četiri puta godišnje, djeca imaju prehladu 6 - l0 puta godišnje.
Razlika u intezitetu prehlade proizlazi iz  činjenice da prehladu uvjetuje više od
200 različitih respiratornih virusa (rinovirusi, respiratosincicijalni virusi, koronavirusi,
adenovirusi i dr.).
Uporaba antibiotika za liječenje prehlade najčešće je neopravdana jer  čak 75 - 90 %
prehlada uzrokovano je virusima na koje antibiotici ne djeluju. Prekomjerna uporaba antibiotika
stvara rezistentne sojeve bakterija koje postaju vrlo otporne na postojeće antibiotike i na taj se
način smanjuje njihova učinkovitost kod mnogo težih i opasnijih bolesti od prehlade.
Prehladu ne treba podcijeniti jer virusi u respiratornom traktu lokalno oštećuju sluznicu
i smanjuju njenu otpornost tako da potencijalno patogene bakterije postaju patogene i
izazivaju različite komplikacije.
Stoga se uvijek kod njihova nastanka i trajanja preporuča mirovati i piti obilno tople
napitke zaslađene medom uz dodatak limuna odnosno C vitamina. Med je tu vrlo koristan
zbog svog antimikrobnog djelovanja (antivirusnog, antibakterijskog) i ekspektorirajućeg
djelovanja - omogućuje lakše disanje i iskašljavanje.
Nakon što prehlada prođe, potrebno je i dalje uzimati med da se poboljša opće stanje
organizma i ojača imunitet kako bi organizam lakše podnosio stresne situacije i zaštitio se od
novih valova prehlade jer prehlada ne ostavlja imunitet.
Mnoga djeca osjećaju umor, pate od ekcema i alergijskog rinitisa. Zbog toga  često
izostaju iz škole, žale se da su umorna i nervozna i to postaje kronični problem. Pored toga
imaju velike probleme sa zubima koji se kvare i rastu nepravilno. Česte su promjene na
kralješnici u obliku skolioza ili kifoskolioza zbog nepravilnog držanja tijela, posebno pri
sjedenju.
Greške u prehrani odražavaju se vrlo brzo na zdravstveni status djece i mladeži.
Prevelikim uzimanjem slatkiša, sladoleda i gaziranih pića organizam u smislu hranjivosti ne
dobiva mnogo, a u organizam se unosi pretjerana količina šećera.
Mladež pred ispite u školi i na fakultetu ne treba uzimati nikakve stimulanse i kavu.
Poznato je da oni pomažu koncentraciju, ali sprječavaju dobro pamćenje. Ako uče uz pomoć
tih stimulansa, postoji rizik da sve zaborave na dan ispita.
Dobro funkcioniranje mozga ovisi ponajprije o odgovarajućim prehrambenim
navikama. O tome treba brinuti da bi se izbjegli nedostatci hranjivih sastojaka i usporavanje
cerebralnog metabolizma, a time i usporavanje intelektualnih funkcija s gubljenjem memorije.
Mozak traži svoju hranu, ponajprije glukozu.
Med se može preko dana uzeti na nekoliko načina :
- napitcima koji su zaslađeni medom (voda, limunada, čaj, mlijeko, bijela kava, voćni
sok i sl.)
- kao namazi meda ili maslaca i meda na na kruh ili pecivo
- kašicama od integralnih žitarica sa dodacima voća, sjemenki žitarica ili pahuljica tih
žitarica s mlijekom i medom
- razne voćne kašice s medom
- razni medeni kolači
-- sam med polagano otapan u ustima pod jezikom.
Med je posebno svakodnevno važan za školsku i srednješkolsku mladež i studente jer
osim svojih prehrambenih i preventivnih vrijednosti poboljšava koncentraciju i pamćenje i u
svih uzrasta utječe na bolji, kvalitetniji i mirniji san.

MED U SREDNJOJ ŽIVOTNOJ DOBI

Med je od izvanredne važnosti za zdravlje i fi  zičku kondiciju odraslih. Visokovrijednim
šećerima iz meda, glukozom i fruktozom, organskim kiselinama, vitaminima i mineralima,
aminokiselinama, esencijalnim aminokiselinama, eteričnim uljima i drugim korisnim
sastojcima održava se zdravstveni status i fi  zička kondicija zdravog organizma.
Posebno se preporučuje uzimanje meda pri napornom radu.
Radnicima koji rade na ugroženim radnim mjestima, naročito onima gdje se mnogo
znoje preporučuje se da za vrijeme rada uz voće uzimaju napitke zaslađene medom čime se
brzo vraća izgubljena tekućina, energija i mineralni elektrolitski status.
Sportaši koji na treningu i na natjecanjima gube energiju, troše mišićnu masu i tekućinu
znojenjem, minerale i vitamine da bi postigli što bolje rezultate, a pritom ne oštetili organizam,
moraju imati adekvatnu prehranu. U to se neizostavno uključuje med, koji osim izvanrednog
sastava uz lako i brzo probavljive šećere sadrži i ostale važne tvari potrebne za život. Med u
napitcima daje se sportašima i u vrijeme natjecanja radi brže nadoknade glukoze.
Bijeli šećer odrasli bi trebali izbaciti iz svakodnevne prehrane jer osim energetske
vrijednosti ne sadrži nikakve hranjive tvari, a ako se uzima previše, izaziva debljanje i
povisuje masnoće u krvi.
U srednjoj životnoj dobi učestale su infekcije dišnih puteva, katar želuca, uz čir želuca i
dvanaesterca, povišen krvni tlak, debljina, šećerna bolest, bolesti štitne žlijezde i bolesti prostate.
Osobe koje svakodnevno uzimaju med imaju manju učestalost navedenih bolesti, manje
simptoma i znatno manje komplikacija kroničnih bolesti.
Duboka, a ujedno i aktivna starost vještina je koju se treba učiti, ako ne od mladosti
tada, od zrelih dana života.
Gerontolozi tvrde da je rad pravi lijek protiv preranog starenja, a mnogi znanstvenici
ističu da ključ dugovječnosti treba tražiti u načinu prehrane već od srednje životne dobi
odnosno primjeni preventivnih sredstava koja usporavaju proces starenja između 40 i 60
godina.

MED U TREĆOJ ŽIVOTNOJ DOBI

Starenje hrvatskog pučanstva ubrzano se nastavlja i već je svaki šesti hrvatski
stanovnik stariji od 65 godina. Danas su još uvijek raširene neke pogrešne pretpostavke
o starenju i starosti. Jedna je od pogrješnih pretpostavki mišljenje kako je starenje
nužno povezano s bolešću, ovisnošću, nepokretnosti i onesposobljenosti. Toj pogrešnoj
pretpostavci najviše pridonosi  činjenica da se starenjem povećavaju  čimbenici rizika nastanka
mnogih bolesti povezanih s funkcionalnom onesposobljenošću starijih ljudi.
Edukacija iz gerontologije i gerijatrije i širenje znanja o starenju kao normalnoj
fi ziološkoj pojavi, koja nastaje postupno, te različito napreduje u svakog čovjeka ima za cilj
promociju aktivnoga zdravog starenja.
Hrvatska i europska gerontološka istraživanja potvrdila su kako se promjenom
preventivnih programa za starije mogu spriječiti određene preventabilne kronične bolesti
-povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog sustava, bolesti mozga, bolesti dišnog sustava
(posebno gripa i upala pluća), šećerna bolest, debljina, zloćudne bolesti (rak dojke, jajnika,
prostate, pluća, debelog crijeva), osteoporoza / prijelomi, nekontrolirano mokrenje i duševni
poremećaji.
Stručnjaci ističu kako već od pedesete godine života treba početi s promišljenim
mjerama usmjerenim prije svega usklađenju načina prehrane i življenja.
Istraživanja i praksa upućuju da kvalitetna i umjerena prehrana pozitivno utječu na
starenje i može usporiti proces starenja.
Manjkavosti imunološkog sustava mogu biti posljedicom neadekvatne prehrane ili
uzimanja lijekova što je zajedničko starijim ljudima.
Ispravnom prehranom treba rasteriti probavne organe i olakšati njihov rad, a time i
odgoditi njihovo starenje. Hranu treba uzimati redovito i u malim obrocima i treba se
suzdržavati neumjerenog pijenja alkoholnih pića.
Stoga posebnu pozornost treba dati prehrani u trećoj životnoj dobi da bi se adekvatnim
odabirom namirnica bogatim bjelančevinama, vitaminima, hormonima i mineralima usporio
proces starenja, kojim nastaju bitne promjene u čovječjem tijelu.
Med uz određenu terapiju djeluje ljekovito kod mnogih srčano žilnih bolesti. Regulira
povišen i snižen krvni tlak, povećava sadržaj hemoglobina kod anemija, prevenira miokarditis
i tromboemboličke incidente : srčani infarkt, moždani udar, plućnu emboliju i duboke venske
i arterijske tromboze i oštećenje krvotoka, smanjuje masnoće u krvi (kolesterol i trigliceride).
Zbog kardiotoničnog djelovanja srčanim bolesnicima ne preporuča se lipov med u većim
količinama.
Med izvrsno djeluje kod bolesti gornjeg i donjeg dišnog sustava: upala nosa, sinusa,
ždrijela, dušnika, dušnica i pluća.
Pčelinji proizvodi učinkoviti su pri liječenju alergijskih bolesti : vazomotorni alergijski
rinitis, bronhalna astma, alergijski konjuktivitis.
Važno je djelovanje meda pri dijetama za jetrene bolesti : akutni i kronični hepatitisi,
ciroza jetre, bolesti žučne vrećice i žučnih kanala.
Propisivanje meda kod šećerne bolesti daje dobre terapijske rezultate zahvaljujući
fruktozi, mikroelementima, vitaminima i esencijalnim aminokiselinama postiže se pozitivno
djelovanje na lučenje inzulina. Liječenje se obavlja pod kontrolom liječnika. Važno je
napomenuti da se pritom drugi ugljikohidrati (kruh, tjestenina, ostali proizvodi od brašna i
krumpir) moraju smanjiti za kalorijsku vrijednost uzimanog meda. Posebno se dijabetičarima
preporuča bagremov med.
Med se koristi u bolestima probavnih organa - upale sluznica usne šupljine, zubnog tkiva,
upali jednjaka, želuca i crijeva, čireva želuca dvanaesterca, pri dijetama kod bolesti tankog i debelog
crijeva, posebno kod polipoza i divertikuloza te kroničnog zatvora -opstipacije i hemeroida.
Med ima izvanredno djelovanje kod kožne patologije, posebno opekotina, rana,
dekubitusa, herpesa simplexa i zostera, psorijaze, hiperkeratoze i atrofi  je kože i sluznica.
Pčelinji proizvodi okrjepljujuće djeluju na živčane stanice, poboljšavaju njihovu
prehranu i procese oksidacije. Rezultat toga je mirniji san, smanjena tjeskoba i stvaranje
osjećaja mira, sigurnosti i zadovoljstva. Med održava i elektrolitsku ravnotežu, što poboljšava
funkcioniranje neurološkog sustava.
Ne postoji bolje i neopasnije sredstvo za spavanje od  čaše medene vode koja ima
umirujuće i okrepljujuće djelovanje. To je mnogo bolje i učinkovitije od svih farmacetskih
sredstava za spavanje (hipnotika).
Med djeluje protuoksidativno - otklanja slobodne radikale, ima umjereni protumorski
i izraziti protumetastaski učinak. Med u kombinaciji s citostatikom povećava djelotvornost
citostatika i smanjuje broj metastaza.
Posebna je važnost meda i u tome što djeluje sinergistički s lijekovima, vitaminima,
hormonima i ljekovitim komponentama iz bilja - poboljšava njihovu apsorpciju i
učinkovitost.
Preporučena dnevna doza meda u trećoj životnoj dobi je 1 - 2 grama na kilogram tjelesne težine, podijeljeno u tri
do četiri obroka.
Starenje se manje opaža u ljudi koji svakodnevno pri prehrani, uz mnogo voća, povrća
i voćnih sokova uzimaju i med, ali i ostale pčelinje proizvode.
Korak prema zdravijem životu za sve dobne skupine je uvrstiti med u naš svakodnevni
jelovnik i koristiti se pčelinjim proizvodima pri zaštiti, očuvanju i unapređivanju zdravlja.