Web Pcelinjak - Uloga truta u pčelinjoj zajednici

U pčelinjoj zajednici trutovi imaju važnu ulogu mužjaka, ali ne samo to. Trutovi se razvijaju iz neoplođenih jaja. To znači, trutovi nemaju oca, već samo majku , djeda i baku. U njihovim ćelijama kao i u spermi nalazi se duplo manji broj kromosoma (svega 16) dok matica i pčela radilica u svojim ćelijama imaju 32 kromosoma. Dužina tijela truta je od 14- 17 mm, a težina oko 250 mg. Najvažnija uloga truta je sparivanje sa mladom maticom. Spolnu zrelost trut dostiže između osmog i četrnaestog dana starosti. U svakoj normalnoj pčelinjoj zajednici mora biti od 1000-1300 trutova. To je daleko veći broj trutova od broja potrebnog za oplodnju matice, ali i velika sigurnost za maticu da će do toga i doći. Trutovi se u pčelinjoj zajednici ne nalaze samo radi sparivanja sa maticom. Svojim feromonima potiču pčelinju zajednicu na ukupnu aktivnost što se ogleda u gradnji saća, većem unosu nektara, većim zalihama peludi i meda kao i sigurnijom obranom od tuđica. Pčelinja zajednica, koja tijekom godine nema trutova, ima male ili gotovo nikakve zalihe meda i peludi. U jesen, poslije prestanka unosa nektara u košnicu, u koliko pčelinja zajednica ima dobru, mladu i zdravu maticu, pčele radilice izbacuju trutovsko leglo, a trutove istjeruju. Istjerani trutovi, uglavnom, pronalaze pčelinje zajednice koje nemaju maticu,imaju matičnjak ili neoplođenu maticu i tu se skupljaju. Trutovi mogu prezimiti u takvoj košnici i budu sposobni za oplodnju matice u proljeće ( veljača- ožujak ako posluži vrijeme).

ŠTO JE KVALITETA TRUTA?

Obično se za trutove kaže, da služe isključivo za oplodnju matice i da su za sve ostalo štetni. Zahvaljujući takvom mišljenu, veliki broj pčelara troši previše vremena na uništavanje trutova i trutovskog legla. Međutim, može se reći jednom rečenicom da: ,, u onoj košnici u kojoj nema trutova, tijekom sezone, nema niti meda,, . Iz toga svega može se izvući važna pouka da trutovi imaju jednu važnu ulogu oplodnje, ali oni svojom prisutnošću u košnici bitno utječu na ukupnu radnu sposobnost i raspoloženje pčela. Već više desetljeća je poznato da su trutovi proizvod majke,da nemaju oca, da svoje genetičke osobine nasljeđuju od majke, bake i djeda. Kako se rađaju iz neoplođenih jaja koje mogu položiti oplođena, neoplođena matica i pčela radilica (u određenim slučajevima), u njihovim ćelijama organizma ima 16 kromosoma. Poznata je i činjenica da trutovima nije zabranjen ulazak u bilo koju pčelinju zajednicu i to zato što nemaju Nosanovljevu žlijezdu kao znak raspoznavanja među pčelama. To im omogućava da po vlastitoj želji napuste matičnu zajednicu i da se tijekom dana nađu u nekoliko košnica koje su udaljene jedne od drugih i po nekoliko kilometara. U prirodnim uvjetima razvoja pčelinje zajednice, ove genetičke osobine trutova bile su presudne za održanje vrste. Pčelinje zajednice, živeći u velikim šumama na velikim udaljenostima jedna od druge, teško bi se održale bez tih osobina trutova jer bi se matice više godina sparivale u najbližem srodstvu. Ne tako rijetko, na mnogim pčelinjacima koji su izolirani, prednost u sparivanju sa neoplođenom maticom imaju trutovi sa tog pčelinjaka. To dovodi do sparivanja u najužem srodstvu, to znači da će najveći broj jaja biti oplođeno spermom trutova u najužem srodstvu sa maticom. Mnoge, tek izležene ličinke, biti će pojedene (diploidni trutovi), a one koje prežive bit će za život manje sposobne. Pčelari to mogu vrlo lako primijetiti kada izvade okvir sa leglom i vide da se u mnogim ćelijama saća nalaze jaja i ličinke, a da su neke prazne( rešetkasto ili nekompaktno leglo). KAKO OSIGURATI KVALITETNE TRUTOVE? Samo u jakim i zdravim pčelinjim zajednicama, sa dovoljno hrane i dnevnog unosa nektara i peludi, mogu se uzgojiti zdravi, jaki i vitalni trutovi. U slabim pčelinjim zajednicama iako ima trutova, oni su slabo hranjeni, a i fizički su slabi i zato rijetko izlaze iz košnica, a i njihova sperma je nikakve kvalitete, a to je jako važno za zadovoljavanje prvog uvjeta kvalitete. Drugi zahtjev prema trutovima sastoji se u njegovom porijeklu. Njihova majka koju ocjenjujemo po pčeli radilici ne bi smjela poticati iz roja. Trutovi bi trebali poticati iz zajednica koje nisu agresivne, grabežljive i da nisu pretjerano rojevne. Treći zahtjev prema trutovima sastoji se u tome da na pčelinjaku ne bude samo dovoljan broj trutova, već da oni potiču od najmanje pet matica koje nisu u međusobnom srodstvu.

KAKO SE TO TREBA RADITI?

Svaki pčelar koji se imalo ozbiljno bavi pčelama , treba kupiti 5-6 kvalitetnih matica, ali pod uvjetom da mu uzgajivač garantira da one nisu sestre. Od tih matica treba formirati 5-6 jakih zajednica koje će u drugoj polovini ožujka imati 5-6 okvira legla. Iz plodišta košnice izvadi se jedan krajnji okvir i napravi se pomicanje ostalih okvira kako bi se u sredini sa leglom napravilo prazno mjesto. U taj prazan prostor stavi se potpuno prazan okvir bez osnove i žice. Na isti način sve se napravi i u ostalim zajednicama. Da bi si olakšali posao koji slijedi, ove košnice moraju imati hranilice koje na cure i to za tekuću hranu. Kada su se prazni okviri stavili u košnicu, pčelinje zajednice se svakodnevno prihranjuju šećernim sirupom. Svakog dana u jutro i navečer, bez obzira na zalihe meda i unosa nektara, dodaje se po0,25l sirupa. Za stimulativno prihranjivanje je najbolje upotrijebiti sirup 1: 1 i takvim sirupom prihranjivati svaki dan . Pčele će za 2-3 dana u praznom okviru sagraditi saće sa trutovskim ćelijama. Pošto se saće nalazi između legla, a pčele se stimulativno prihranjuju, matica će ga brzo zaleći neoplođenim jajima. Zahvaljujući šećernom sirupu i unosu nektara i peludi za 35 dana, dobili smo: Prvo, oko 25.000 zdravih i vitalnih trutova koji nisu u nikakvom srodstvu jer potječu od 5 matica koje nisu sestre. Drugo: svaka neoplođena matica biti će oplođena ovim trutovima. Treće: u koliko se prve godine sa ovim trutovima spari 10-20 % matica, proces oplodnje prenosi se u narednu i niz narednih godina bez opisanog postupka. Potrebno je napomenuti da će pčelinjaci u krugu od 10 km od toga imati koristi i njihove vlasnike treba na to poticati jer će time doći do uzajamne povratne koristi. Kako trutovi oplodnjom matice prenose na pčelu radilicu 75 % svojih genetskih osobina, od promjene u pozitivnom smislu dolazi prve, a naročito druge i slijedećih godina. Te promjene pčelar će primijetiti po većem prinosima meda u prosjeku za oko 15- 30 % što nastaje iz sljedećih razloga: pčelinja zajednica će ući u zimu sa većim brojem mladih pčela, a samim tim zajednice manje obolijevaju od nozemoze, vapnenog legla i drugih bolesti. Na proljeće pčelinja zajednica će brže krenuti u razvoj, a dobit ćemo zajednice sa puno manjim rojevnim nagonom. Sve ovo ne zahtijeva veliko znanje pčelara , nije skupo rješenje i može se izvesti već u tijeku jedne do dvije godine.

UPOTREBA TRUTOVA U UVJETIMA SUVREMENOG PČELARENJA

U normalnim uvjetima suvremenog pčelarenja, pčelari će kao i do sada trutove koristiti na isti način. To znači da će trutovi po svojoj želji u vremenu kada im to odgovara napuštati i vračati se u košnicu u kojoj su se izlegli. Kako potječu od provjerene matice, uzgojeni u jakim pčelinjim zajednicama, u djevičanskom trutovskom saću, njihovi vanjski organi za letenje i orijentaciju kao i svi unutarnji organi, a naročito organi za oplodnju, biti će maksimalno razvijeni. Tako uzgojeni trutovi biti će vitalniji, sposobniji i vrlo agresivni prilikom sparivanja. Oni će na svakom pčelinjaku biti dominantni nad ostalim trutovima, bez obzira dali potječu sa istog ili drugog pčelinjaka. To će omogućiti njihovo sparivanje sa neoplođenom maticom prvenstveno iz pčelinjaka sa kojeg potječu, a zatim i sa maticama iz susjednih pčelinjaka. Dali izrezivati trutovsko leglo u svrhu biološkog uništavanja varooe? Odgovor je negativan, iako su znanstvenici savjetovali pčelare da to rade i onda od jednom zašutjeli, svjesni da su opet napravili pogrešku kao i sa antibioticima. Mnogi će se zapitati kako?Evo odgovora i činjenica : Govori se da je svako otvaranje košnice stres za pčelinju zajednicu, da to je istina, ali kada se odstrani okvir sa poklopljenim trutovskim leglom to nije samo stres za zajednicu to je i šok. Pčele nikada ne rade i ne očekuju ono što im ne treba. Mnogi su govorili da je trutovsko leglo klopka za varoou, da se izrezivanjem poklopljenog legla izbaci do 50% varoe (to da nije žalosno bilo bi smiješno). Moja istraživanja su pokazala sasvim suprotne rezultate, i to ne samo kod varooe, već i smanjenjem unosa nektara i peludi i to za cijelih 30%. Kada pčelinjoj zajednici oduzmemo ono što ona očekuje u ovom slučaju trutove, ona tog trenutka koncentrira sve snage u obnovu toga čega nema, a treba i zanemaruje onaj posao koji je do tada radila, sakupljajući nektar i pelud. Nije samo to najveći grijeh, kao što je već rečeno, koliki se genetski materijal baci, koliko se vremena potroši i koliko se štete napravi (više nego koristi). Evo još podataka, ako tzv. građevnjak izbacimo samo tri puta, izbacili smo 20% legla koje bi tamo bilo. Nadam se da sam dao na razmišljanje mnogima dali se ovo isplati raditi ili ne, svjestan sam da će biti onih koji će reći ali….. mogu to reći samo onda kada će vidjeti u oglednoj staklenoj košnici što se događa nakon tih zahvata, a ne pročitanih podataka na internetskim forumima ili na pamet napravljenim istraživanjima. Moj stav je, da je izrezivanje trutovskog legla besmisleno i da je to protu prirodni blud nad pčelama i pčelinjoj zajednici uopće.

Ostali članci Josipa Križa....