Prof.dr.sc. Zlatko Puškadija, Predsjednik Katedre
Katedra za pčelarstvo, zoologiju i zaštitu prirode
Zavod za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Suncokret – medonosna biljka?

Uvod

Suncokret  je  bio  tradicionalno  dobra  medonosna  paša  slavonsko-baranjskih,  ali
i drugih, pčelara koji  su  svake godine dovozili  svoje košnice na oranice  sa kojih  se žutio suncokret. Lošijih godina  suncokret  je po košnici davao 10-15 kg meda, a  rekordnih  i do 50 kg  . Do otprilike 2000. godine nije bilo dvojbe hoće  li  suncokret zamediti, već koliko će zamediti (ukoliko do  izražaja nisu došle neke ekstremne prilike). Međutim, posljednjih godina suncokret gotovo redovito podbaci. Gotovo da svaki pčelar ima svoju teorij u zašto je tomu tak o. Tako je među pčelarima uvriježeno mišljenje kako novi hibridi koji se sada siju ne mede, kako novi hibridi nisu atraktivni pčelama zbog nektara loše kvalitete, kako pčele intenzivno ugibaju na suncokretu već na samom početku cvatnje zbog kemijskih sredstava koja se koriste u zaštiti sjemenki,  te da suncokret ne medi radi vrlo nestabilnih klimatskih prilika u vrijeme cvatnje.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku nekoliko godina prati što se to događa sa suncokretom i njegovom sposobnošću izlučivanja nektara. Ovim člankom nastojat ćemo obrazložiti neke od navedenih pčelarskih dilema i pčelarima približiti naše istraživanje.
Atraktivnost merkantilnih hibrida suncokreta za medonosnu pčeluNajuvrježenije mišljenje pčelara, pogotovu onih koji duže pčelare i pamte mnoga vrcanja
na suncokretu, je ono da su stari hibridi davali vi& scaron;e nektara i da među mer kantilnim hibridima suncokreta ima onih koje pčele radije posjećuju. Starih hibrida danas gotovo da više i nema i teško ih je nabaviti čak i kod samih proizvođača sjemena tako da je gotovo nemoguće posijati stari uz novi hibrid pa onda vidjeti  je  li  tvrdnja  stoji  ili ne. Međutim, moguće  je posijati više  suvremenih  hibrida  na  jednoj  parceli  i  vidjeti  ima  li  razlike  u  njihovoj  atraktivnosti za  pčelu.  Mi  smo  više  godina,  na  različitim  lokacijama  sijali  po  šest  najzastupljenijih
merkantilnih hibrida, različitih sjemenarskih kuća, u Republici Hrvatskoj i pratili aktivnost pčela. Istraživanja su pokazala kako niti jedan hibrid ne odskače od ostalih po broju posjeta pčela. Razlika u broj u posjeta pčela između ispit ivanih hibrida nije bila statistički značajna, a istraživanje je pokazalo i dinamiku dnevne aktivnosti medonosne pčele, tj. pokazalo se kako su pčele najaktivnije oko 11 sati, te kako im aktivnost opada prema kraju dana.

Nadalje,  kvaliteta  nektara,  tj.  razlika  u  količini  šećera  u  nektaru među  ispitivanim hibridima  nije  statistički  značajna  (tablica  1.).  Udio  šećera  u  nektaru  ispitivanih  hibrida kretao se oko 50 %. Pčelari dalje tvrde kako je kod nekih hibrida krunište trubastog cvijeta predugačko, pa pčela ne može svojim rilcem dohvatiti nektarnu zdjelicu. Slika 1. pokazuje građu trubastog cvijeta  suncokreta.  Žuti  dio  cvijeta  predstavlja  krunicu,  a  prošireni  donji  dio  p redstavlja nektarnu zdjelicu koju pčela treba dosegnuti svojim rilcem. Grafkon 2. i tablica 2. pokazuju kako je rilce nešto kraće od krunice cvijeta. Međutim, slika1. prikazuje trokutast oblik glave pčele  kojim  pčela  nadoknađuje  nešto  kraće  rilce.  Pčela  uzimajući  nektar  gura  i  glavu  u krunicu cvijeta i tada trese prašnike s kojih pada pelud i hvata se na dlačice glave i grudi, a koju pčela prenosi s cvijeta na cvijet i tako vrši oprašivanje. Tako niti ova teorija nije uzrok nemedenja suncokreta.



Pčelarima je jako važan i tzv. „kemijski čimbenik“ – tj. zaštitne kemijske tvari kojima
se sjemenka tretira. Pretpostavljam kako je dio gubitaka pčela moguće objasniti i „kemijskim čimbenikom“ jer se kod od abira kemijskih sredstava sigurno vodi manje brige o njihovom utjecaju  na  pčelu  i  druge  kukce  nego  što  bi  to  bilo  potrebno. 

Skrenuo  bih  ovdje  pažnju na godišnju dinamiku u broju pčela  i  legla  tijekom godine u  jednoj pčelinjoj zajednici.  Iz grafkona 3. vidljivo  je kako  tijekom cvatnje suncokreta (prva polovica srpnja), broj pčela opada,  a  broj  legla  još  brže,  što  ima  za  posljedicu  oslabljenu  zajednicu  na  kraju  cvatnje suncokreta.

Klimatske (ne)prilike

Dakle, dosadašnja istraživanja su pokazala kako su svi hibridi jednako atraktivni pčeli,
kako  je  nektar  jednake  kvalitete,  kako  je  nektar  d ostupan medonosnoj  pčeli ,  kako  se  dio slabljenja  zajednice može  objasniti  i  godišnjom  dinamikom  legla  i  odraslih  pčela  unutar pčelinje  zajednice,a  ne  samo  „kemijskim  čimbenicima.  Postavlja  se  pitanje  što  je  doista uzrok nemedenju suncokreta tj. neizlučivanja nektara kod suncokreta. Odgovor smo pokušali potražiti u klimatskim čimbenicima koji utječu na suncokret.Svakodnevno smo bombardirani  informacijama o klimatskim promjenama. Statistike Državnog  hidrometeorološkog  zavoda  Republike  Hrvatske  pokazuju  kako  je  dekada 1998-2007. najtoplija od 1850. od kada se mjere klimatološki pokazatelji. Deset najtoplijih godina u nizu dogodile su se u razdoblju 1992-2007. Od rujna 2006 do rujna 2007 imali smo 12 najtoplijih mjeseci u nizu od kada se mjeri vrijeme. 2003. godine šest mjeseci bez oborina.
Pretprošla, 2008. godina je bila ekstremno topla što se statistički događa dva puta u stoljeću. Ista  2008.  godina  bila  je  ukupno  najtoplija  od  1850.,  s  tri  toplotna  vala  s  temperaturama višim  od  35oC  u  trajanju  od  14  dana. Gotovo  da možemo  reći  kako  od  2000. Godine  na ovamo nije bilo niti jedne godine za koju se može reći kako su joj klimatološki pokazatelji bili unutar stogodišnjeg prosjeka. Dakako da to utječe i na poljoprivrednu proizvodnju, i na uzgoj suncokreta, a i kako sami vidite i na pčelarstvo. Već ste sigurno uočili kako neke godine
kao i da nemaju četiri godišnja doba, već sve možete svesti na dva – kišniji i nešto hladniji i topli i sušniji dio godine. Suncokret cvate u prvoj polovici srpnja, u dijelu godine kada su temperature više, kada je češći južni vjetar, a oborine ili preobilne ili ih nema. Brojni autori, ali i naša istraživanja pokazala su kako suncokret najbolje medi kada je temperatura zraka do 28oC, a relativna vlaga zraka 65-75 % (grafkon 4.).



Ovakve klimatološke podatke u vrijeme cvatnje suncokreta nismo imali od 2002. godine kada smo i dobili ove rezultate (grafkon 4.) i kada smo po košnici vrcali na području Baranje i do 50 kg po košnici. Za ilustraciju pokazati ću samo podatke o temperaturi zraka i relativnoj vlazi zraka za 2007. godini. Te je godine srpanj bio izrazito topao. Naime, tridesetogodišnji



prosjek (1961-1990) nam pokazuje kako  je prosječan broj dana s  temperatu rom većom od 30oC bio 8, dok  je  tijekom srpnja 2007.  takvih dana bilo čak 17. Pedesetogodišnji prosjek (1951-2001) nam je dao samo jedan dan u srpnju s temperaturom većom od 40oC , dok ih je tijekom srpnja 2007. bilo čak dva. Za vrijeme cvatnje suncokreta 2007. godine od 15. – 24. 07.  temperatura   se kretala  između 33  i 40oC, što  je znatno više od, za cvatnju suncokreta optimalnih 28oC.

Tijekom prošle 2009. godine također suncokret nije medio. I prošlogodošnji izostanak vrcanja  suncokreta  može  se  objasniti  ekstremnim  i  za  izlučivanje  nektara  nepovoljnim vremenskim uvjetima. Kao što pokazuje graikon 5. za vrijeme cvatnje suncokreta imali smo osam kišnih dana. Potrebno je istaknuti kako je kiša padala za vrijeme danjeg svijetla, te dapčele  tada nisu  letjele. Graikon nadalje pokazuje kako  je  temperatura zraka padala  ispod 30C  samo u kišne dane, a da  je u dane kada nije padala kiša  temperatura bila u  rasponu od 32-37 C. Potrebno je još istaknuti kako je vjetar bio dominantno južnog smjera tijekom cijelog vremena  cvatnje. Dakle,  opet  povišene  temperature,  ali  ovaj  puta  u  kombinaciji  s južnim vjetrom i obilnim oborinama (prisjetite se kako je žetva pšenice trajala 50-tak dana zbog dugotrajnih kiša čega se ne sjećaju ni naši najstariji).

Umjesto zaključka

Dakle, ukoliko prihvatimo činjenicu da su svi hibridi  jednako atraktivni medonosnoj pčeli i da je kvaliteta nektara kod svih podjednaka, te da je nektar dostupan pčeli kod svakog merkantilnog hibrida koji se kod nas sije, moći ćemo si dopustiti slobodu da uzrok nemedenja potražimo izvan samog suncokreta i pažnju usmjerimo na čimbenike koji na suncokret djelujuizvana,  a  to  su  prije  svega  „kemijski  čimbenici“  i  klimatološki  čimbenici. Vidjeli  smo  učlanku da se dio učinka tzv. „kemijskih čimbenika“ može obrazložiti i godišnjom dinamikom populacije unutar pčelinje zajednice, ali ostavljam mogućnost kako je utjecaj ovih čimbenika znatno veći, ali  i da mu se možda pripisuje  i prevelik značaj. Klimatološki čimbenici koji imaju  negativan  učinak  na  izlučivanja  nektara  su  više  nego  evidentni.  Prema Državnom hidrometeorološkom  zavodu  područje  Osijeka  je  toplije  danas  u  odnosu  na  stogodišnji prosjek za 0.38 C i ima trend rasta, dok je godišnji raspored oborina sve nepravilniji sa sve češćim pojavama suša i poplava. U takvim uvjetima sigurno će doći do promjena u ustaljenom načinu pčelarenja. Jedno je sigurno, a to je da je sigurna samo promjena.