TEHNOLOGIJA PČELARENJA 

Pčelarski radovi u ožujku 
 

Petar Trogrlić

Da bi pčelar što bolje iskoristio glavnu pčelinju pašu, zajednicu treba pripremiti tako da ona ima u to vrijeme najveći broj pčela sakupljačica. To se postiže stimulacijskim prihranjivanjem 50-55 dana prije glavne paše. 

Ožujak  je treći mjesec u godini i ima 31 dan. Hrvatski naziv ožujak najvjerojatnije dolazi od riječi laž, a odnosi se na prevrtljivost vremena u tom mjesecu. Ožujkom završava zima i klimatološki 1. ožujka počinje proljeće i to ga čini prvim od tri proljetna mjeseca (ožujak, travanj, svibanj). Ovo je mjesec u kojem se vrijeme značajno mijenja. Nastupa  osjetan prijelaz iz hladnog u topli dio godine, no to se ne događa odjednom niti naglo. Cijeli mjesec je prožet izmjenama hladnih i toplih razdoblja, a kako mjesec odmiče, topla razdoblja su sve češća i trajnija.

Početkom ožujka počinje vegetacijsko razdoblje za većinu biljaka, no taj početak je najosjetljiviji, a isto tako i najopasniji. Ukoliko je početak ožujka topao i sunčan, biljke se bude, no već u drugoj polovici mjeseca nije rijetkost da se zima vrati, te da mraz sprži tek propupale biljke. Nadamo se da do toga neće doći jer je veljača obilježena niskim temperaturama i visokim stupnjem padalina... 
 
 
 

Kada aktivirati pojilice za napajanje pčela? 

Josip Križ

Voda je potrebna za razrjeđivanje meda i peludi prilikom pripreme hrane za ličinke, a preko ljeta za rashlađivanje i održavanje vlažnosti zraka u plodištu. Utvrđeno je da jedna jaka pčelinja zajednica tijekom aktivne sezone troši 0,2 do 0,5 litara vode dnevno, a to ovisi o količini legla, temperaturi zraka i dotoku svježeg nektara u košnicu. Da bi se donijelo 0,5 l vode, potrebno je da 3.000 pčela napravi po 10 letova. Kada donesu vodu, pčele letačice ju predaju kućnim pčelama ,,primateljicama,,. One zadržavaju vodu u medenom mjehuru i svojim rilcima je predaju pčelama hraniteljicama. Broj pčela koje donose vodu je veći ukoliko se voda donosi sa veće udaljenosti, a to smanjuje donošenje nektara i peludi. Osim toga, neke pčele mogu stradati zbog promjenjivog proljetnog vremena. Pčele ne bi smjele posjećivati mjesta sa ustajalom i onečišćenom vodom jer preko takve vode se mogu prenijeti uzročnici zaraznih bolesti npr. nozemoze ili američke gnjiloće... 
 
 

Prehrana pčela u rano proljeće 

Boris Bučar

U mnogih pčelara još  uvijek vlada stav kako se sav život pčele vrti oko šećera. Šećer jest naravno, glavno «gorivo» u košnici i bez njega se ne može, ali ravnopravnu ulogu, ako ne i veću imaju proteini. Favoriziranje šećernih izvora na štetu proteina, vjerojatno je posljedica dojma kako su skupljene količine meda puno veće od količina peluda koje se skupe tijekom aktivne sezone. No, tome su doprinijeli i napisi o koristi zimnice koja se sastoji iz čistog šećera objavljivani više desetljeća. Nažalost, takve preporuke su štetile «zimskim» pčelama i jer su se iscrpljivale nepotrebnom preradom dodanog šećera. Takve pčele nisu bile u stanju izdržati napore proljetnog razvoja... 
 

Dodavanje i zamjena matica 

Josip Križ

Dodavanje i zamjena matice u pčelinju zajednicu predstavlja složen i odgovoran posao. U pčelarskoj praksi danas postoji više od 50 načina ili metoda u tehnologiji dodavanja i zamjene matica koje su ne tako rijetko u međusobnoj proturiječnosti. Kako se dolazi do "novih metoda" i kako se one šire? Kada pčelar uspješno doda ili zamjeni maticu u pčelinjoj zajednici on smatra da je otkrio jedinstveno pravilo. Uvjeren da je otkrio ,,novu metodu,, svoje pravilo počinje širiti među pčelarima uvjeravajući ih kako se matica može samo tako dodati.  Međutim, kada to isto pokuša drugi put, više to ni njemu ne uspijeva. U čemu je problem? Ako bi pravilo pčelinje zajednice prikazali ljudskim govorom ono bi glasilo: ,,U našoj zajednici postoji samo jedna matica, svaka druga je tuđa i opasna za našu. Ukoliko se pojavi druga, treba je odmah uklupčati i ugušiti.“ Da li je uvijek bilo tako? U davnim prošlim vremenima, kada su pčele započinjale svoje udruživanje u pčelinju zajednicu, u njoj je najvjerojatnije postojalo stotinjak polurazvijenih ženki koje su polagale jaja. Sve su one zajedno živjele u miru i bez ikakvih međusobnih antagonizama. 
 
 

ZNANOST 
 

Selekcijsko-uzgojnim radom u pčelarstvu do boljih matica 

Nebojša Nedić

Medonosna pčela Apis mellifera L. svojim dragocjenim proizvodima je od davnina pobuđivala čovjekovu pažnju. U dalekoj povijesti čovjek je od pčela uzimao samo med, koji je u tom periodu predstavljao jedini prirodni zaslađivač. Međutim, uvidjevši da med može predstavljati unosan izvor prihoda, počinje sa uzgajanjem pčela. Prvi dokazi organiziranog uzgoja pčela datiraju još iz Egipta i Kine, a migracijom ljudi i trgovine širio se i način uzgoja pčela. Osim meda, matična mliječ, vosak, propolis i pelud pronašli su primjenu u tradicionalnoj medicini.

Osim direktnih koristi od pčelinjih proizvoda, znatno je veća indirektna korist od oprašivačke djelatnosti pčela. Utvrđeno je da dohodak od oprašivanja poljoprivrednih kultura za 10 do 15 puta prelazi dohodak od neposrednih pčelinjih proizvoda (Bilaš i Krivcov, 1991). Od svih uzgojenih vrsta biljaka 82 vrste su najznačajnije u svjetskoj trgovini, dok 77% tih biljaka ovise od oprašivanja insektima, a čak 48% direktno ovisi od oprašivanja pčelama (Presscott-Allen, 1990; Buchmann i Nabhan, 1996; Stanisavljević i sar., 2003). 

ZANIMLJIVOST 

Poljoprivredna "futurama" - projekt robopčela 

Ivana Berg-Divald

Otkada su pčelinje zajednice poharale smrtonosne bolesti i virusi (pod zajedničkim nazivnikom  CCD - Colony Collapse Disorder) zabrinuli su se i gospodarstvenici diljem svijeta, kao i svi humanisti, biolozi i ini jer ako nestanu pčele koje su između ostalog i najveći oprašivači, zaslužni za više od 50% svjetskih usjeva (naše hrane), ubrzo će i nas nestati. Da se ne bi obistinilo Einsteinovo proročanstvo kako nam u takvoj situaciji predstoje još samo četiri godine života na kugli nam zemaljskoj, tj. dogodio ovakav najcrnji scenarij, znanstvenici su se pozabavili pronalaskom alternative.

Tako je na Harvardu pod vodstvom inžinjera Gu-Yeon Wei-a stvoren prototip pčela robota koje bi na kraju petogodišnjeg projekta mogle oponašati biološke pčele i u konačnici oprašivati usjeve. Ovom znanstvenom timu projekt robopčele nije prvi izlet u insektoidnu robotiku jer su još 2007. razvili robota muhu po predlošku prof. Roba Wooda iz Microrobotic Laba. Stoga harvardski učenjaci, koristeći informacije i tehnologije iz prethodnog projekta i uzimajući u obzir sve nedostatke robomuhe, pokušavaju ukomponirati iskustvo i znanje u stvaranje funkcionalne robopčele. U tome bi im mogla pomoći i dodatna "novčana injekcija" od 10 milijuna dolara koju su dobili za nastavak istraživanja od National Science Foundation-a, što ujedno govori i o globalnoj važnosti cijelog projekta... 
 
 
 

Dresirane pčele - budućnost poljoprivrede 

Ivana Berg-Divald

Studija koju su proveli znanstvenici Instituta za razvoj mozga na fakultetu u Queenslandu pokazala je da pčelinji mozak funkcionira tako da „bitne“ mirise memorira, a zaboravlja nepotrebne. 

Znanstvenici napominju da bi njihovo otkriće moglo imati dublje značenje za razumijevanje mentalnih bolesti, kao i za korištenje pčela za oprašivanje točno određenih usjeva, što bi bilo od velike pomoći poljoprivrednicima. 

„Poljodjelci u SAD-u često imaju problema prilikom usmjeravanja pčela na određene usjeve jer pčele idu u stranu i pored šume ili u nacionalne parkove, onda oni ne dobiju dobru žetvu, kakvu su htjeli.“ - razloge istraživanja objašnjava znanstvenik dr. Charles Claudianos... 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

REPORTAŽA 

Po snijegu i bez njega, Gudovac pohode svi od reda! 

Ivana Berg-Divald