TEHNOLOGIJA PČELARENJA 

Radovi u svibnju 

Petar Trogrlić

Pod pretpostavkom da su u po mjesecima svi poslovi obavljeni na vrijeme i kvalitetno, i da su stvorena pčelinja društva željene snage, pčelaru sada ostaje samo da pčelama stvara što povoljnije uvjete za nesmetani rad u donošenju i preradi nektara.  

Svibanj je mjesec kad u prirodi sve buja, tako i u košnici sve buja i razvija se, zajednice jure prema vrhuncu razvoja. Pčelari u stalnoj nadi i strpljenju očekuju mjesec svibanj, koji najčešće te nade i to strpljenje bogato nagradi. Ovo je mjesec glavnih proljetnih pčelinjih paša. Glavna paša nastupa čim počne cvjetanje onog medonosnog bilja u krugu od 2 do 3 km s kojeg pčele skupljaju najviše meda. Kada je počela glavna paša moguće je ustanoviti preko kontrolne košnice. Ako se težina košnice povećava 0,4-0,5 kg na dan i ako se vidi da su krajnji okviri napunjeni medom, znači da je glavna paša počela. Pod pretpostavkom da su u mjesecima svi poslovi obavljeni na vrijeme i kvalitetno, i da su stvorena pčelinja društva željene snage, pčelaru sada ostaje samo da pčelama stvara što povoljnije uvjete za nesmetani rad u donošenju i preradi nektara.  
 
 

Uzgoj matica za vlastite potrebe 

Tonći Kovačić

Bez obzira na dužinu svog pčelarskog staža, sigurno se svaki pčelar prije ili kasnije susreo s pojmom uzgoj matica za vlastite potrebe. Svatko kome je uspjelo proizvesti svoju prvu maticu rado se sjeća o kakvom se ushićenju i zadovoljstvu radilo jer se taj događaj i poneka dobro medna godina jako dugo pamti. Nisu svi započinjali sa istim predznanjem i istim motivima, a pogotovo ne sa istim preduvjetima, pa su logično i rezultati bili različiti. Tako danas imamo jako uspješne pojedince na polju uzgoja matica koji su otišli toliko daleko da slobodno možemo govoriti o savršenstvu u tehnologiji i kvaliteti proizvodnje, za razliku od onih drugih koji su već nakon prvog neuspjelog pokušaja odlučili da to nije za njih i da im je najbolje da matice i dalje kupuju i nabavljaju kao i do sada.  
 

Produktivnost pčelinje zajednice 

Josip Križ

Kod nas se produktivnost pčelinje zajednice mjeri količinom izvrcanog meda po pčelinjoj zajednici tijekom godine. Ukupna količina izvrcanog meda dijeli se s brojem proizvodnih zajednica. Početkom 80-ih za seleće pčelare prosjek je bio oko 80 kg, a za stacionarne pčelare to je bilo oko 30-35 kg. Krajem 90-ih taj je prosjek za seleće pčelare iznosio oko 35-40 kg ili 2 puta manje, a za pčelare koji ne sele oko 10 kg čak i manje godišnje. Uzroci pada produktivnosti nalaze se uglavnom u slijedećem: tijekom zime propadne oko 15-20% pčelinjih zajednica, i barem još toliko oboli od raznih bolesti. Varoa, nozemoza, američka gnjiloća i vapneno leglo mogu se smatrati jednim od uzročnika. Međutim, veći dio pada produktivnosti treba tražiti u slabim i nedovoljno životno sposobnim pčelinjim zajednicama koje nisu sposobne iskoristiti nekoliko proljetnih paša. I nekad davno su postojale pčelinje bolesti od kojih su pčele obolijevale i danas i sutra će obolijevati. Međutim, nije postojalo toliko vitamina, aspirina, proteina, peludala, hormona, antibiotika, mravljih i drugih kiselina. Ne postoji više doza, pčelama se sve ovo daje "od oka" jer se smatra što je toga više, bolesti će biti manje. Ali stvarnost je sasvim suprotna. 
 

Košnice rodna voja i eko-voja 

Marko Mašić

Često se među pčelarima može čuti da je svaki pčelar inovator i da ima vlastitu košnicu. To je dobrim dijelom istina. No, ja ovdje ne želim govoriti o nečemu što sam ja stvorio, već želim upoznati pčelare sa dva tipa košnica koje se pomalo šire među pčelarima na našim prostorima. To su rodna voja i eko-voja košnice. 

Zbog boljeg razumijevanja ova dva tipa košnica, koje su u biti vrlo slične, pokušat ću navesti koje po meni prednosti one imaju naspram puno raširenijih drugih tipova nastavljača.

Glavnom karakteristikom ovog tipa smatram međusobno prekrižene okvire, nastavke i hranilicu-zbjeg u jednom kompletu košnice. Svi nastavci sa okvirima su prekriženi u komplet košnici. To pruža mogućnost idealnog odstranjivanja vlage tj. ubrzavanja procesa sazrijevanja meda i donošenja novog nektara tj. veću proizvodnju meda, a pčele lakše prelaze s okvira na okvir, pa ubrzaju promet i nema zastoja te zagušenosti u košnici. To dovodi do toga da nema zimskih gubitaka zbog umiranja pčela u jednom nastavku, kada je med u drugom nastavku ili kada je med u jednom dijelu nastavka, dok su pčele u klupku u drugom dijelu istog nastavka. 
 

Fermentirana pelud, pčelinji kruh ili perga 

Vedran Lesjak

Fermentirana pelud, pčelinji kruh ili perga!? Teško je reći koji je naziv ispravan za naš jezik, no radi se o istoj stvari, iako fermentirana pelud i pčelinjih kruh ukratko objašnjavaju treći pojam iz naslova - pergu. Zbog bogatstva hrvatskog jezika koristit ću izraz - fermentirana pelud. 

Ovdje neće biti riječi o peludu kojeg pčelari skidaju sa pčela sakupljačima peluda na ulazu u košnice, već o peludu kojeg se s dosta truda mora vaditi iz stanica saća, gdje je on pohranjen kao hrana za mlade pčele. Jedino takvu fermentiranu pelud pčele troše za svoju ishranu. 
 
 

APITERAPIJA 
 

Najvažnije o peludu 
 

Branko Končar

Pelud (Pollen, lat. – prah, bot. – cvjetni prah) predstavlja mušku spolnu stanicu u biljnom svijetu. Pčele ga skupljaju s procvjetalih biljaka, obrađuju nektarom i vlastitim izlučevinama i skladište u stanice saća. Zbog dodataka kojim ga pčele obogaćuju, najvrijedniji pelud je fermentirani pelud (pčelinji kruh), koji se nalazi konzerviran u stanicama saća. Iza njega dolazi svježi pelud, zatim pelud koji bi čovjek skinuo sa procvjetalih peludašica i na kraju - sušeni pelud. Pelud predstavlja potpunu hranu za ljudski organizam. Pelud se posebno preporučuje: oboljelima, rekonvalescentima, djeci sa smetnjama u razvoju, sportašima i osobama koje su izložene snažnim fizičkim i intelektualnim naporima, te kod primjene dijeta za mršavljenje. Pelud je osnova za proizvodnju matične mliječi i bez peluda nije moguć razvoj pčelinjih zajednica.  
 
 
 

ZANIMLJIVOSTI 

Kalendar prirode 
 

Dejan Kreculj

Grana biologije koja se bavi sistematskim praćenjem i proučavanjem zakonitosti periodičnih pojava, faza u razvojnom ciklusu biljaka i životinja, procjenjujući njihovu ovisnost o okruženju, naziva se fenologija. S posebnom pažnjom proučava se utjecaj vremenskih faktora na razvoj kako biljaka, tako i životinja, pa se zato fenologija proučava i u okviru meteoroloških službi, kao sastavni dio agrometeorologije. 
 
 

ISTRAŽIVANJE 

Suncokret – medonosna biljka 
 

Zlatko Puškadija

Suncokret je bio tradicionalno dobra medonosna paša slavonsko-baranjskih, ali i drugih pčelara koji su svake godine dovozili svoje košnice na oranice s kojih se žutio suncokret. Lošijih godina suncokret je po košnici davao 10-15 kg meda, a rekordnih i do 50 kg. Do otprilike 2000. godine nije bilo dvojbe hoće li suncokret zamediti, već koliko će zamediti (ukoliko do izražaja nisu došle neke ekstremne prilike). Međutim, posljednjih godina suncokret gotovo redovito podbaci. Gotovo da svaki pčelar ima svoju teoriju zašto je tomu tako. Tako je među pčelarima uvriježeno mišljenje kako novi hibridi koji se sada siju - ne mede, kako novi hibridi nisu atraktivni pčelama zbog nektara loše kvalitete, kako pčele intenzivno ugibaju na suncokretu već na samom početku cvatnje zbog kemijskih sredstava koja se koriste u zaštiti sjemenki, te da suncokret ne medi radi vrlo nestabilnih klimatskih prilika u vrijeme cvatnje. 
 

REPORTAŽE 

Gdje je završio kineski med? 

Ivana Berg-Divald

Slijedom informacija dostupnih na www.pcelinjak.hr („Tko je u Hrvatsku uvezao 40 t meda?“) o uvozu kineskog meda u Hrvatsku i zbog brojnih upita hrvatskih pčelara, Hrvatski pčelarski savez je istražio dotičnu problematiku i iz više izvora dobio na uvid transparentne podatke. Državni zavod za statistiku, kao glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike RH, dostavio nam je podatke o robnoj razmjeni gdje stoji da je 22. prosinca 2009. godine u Hrvatsku uvezeno 40 tona i 20 kg meda iz Kine. 

Hrvatski pčelari su se snažno uznemirili zbog ove činjenice, s obzirom na sve afere vezane uz kineski med. Naime, zbog velike koncentracije antibiotika pronađenih u kineskom medu, njegov uvoz je bio zabranjen u Republiku Hrvatsku do 2004. godine, kada je zabrana odbačena i ponovno je dozvoljen njegov uvoz. 
 

Dogovor na dobrosusjedski način 

Ivana Berg-Divald

Pčelar Miro Bilić i ultimat fighter Mirko Filipović 9. travnja su postigli pismeni dogovor i izgladili sve nesuglasice uz prisustvo dva stočarska inspektora iz resornog Ministarstva - Dražena Hereka i Vladimira Tretinjaka, te predstavnika Hrvatskog pčelarskog saveza: predsjednika Martina Kranjeca, tajnika Tomislava Gerića i novinarke Ivane Berg-Divald.

„Apeliram da se sve riješi na miran način jer se sa svojim susjedom ne želim svađati!“ – riječi su kojima je Mirko Filipović započeo iznošenje problematike. Naime, Bilićeve pčele već neko vrijeme odlaze „po vodu“ u susjedno dvorište obitelji Filipović, gdje predstavljaju veliki problem jer je Mirkova punica alergična na pčelinji otrov. Osim toga, Filipović strahuje da pčelice ne bi ubole njegovog sedmogodišnjeg sina i trudnu suprugu, a kako sada dolazi ljeto i toplije vrijeme njih je sve više u njegovom dvorištu, stoga smatra da bi se trebao odrediti period tijekom godine kada će se pčele pomaknuti na drugu lokaciju.