TEHNOLOGIJA PČELARENJA 

Pčelarski radovi u lipnju 

Petar Trogrlić 

Lipanj je posljednji proljetni i prvi ljetni mjesec. Ovo je period kada pčelar počinje sagledavati ovogodišnje postupke koje je učinio na pčelinjaku. 

U ovom mjesecu aktivnost pčela se ne smanjuje, ali uvelike ovisi o paši, koje u pojedinim dijelovima i nema dovoljno. Pčelari koji imaju pokretne pčelinjake mogu idući za pašom aktivnost svojih pčela održati, pa čak i potaknuti, dok pčele u stacionarnom pčelinjaku dolaze u zavidan položaj. Ako vrijeme bude toplo, vlažno i bez vjetra i ako jutra budu s puno rose, pčele će vrlo dobro iskoristiti nadolazeće značajne paše.  

Početkom ovog mjeseca dalmatinski pčelari očekuju pašu drače. U dobrim godinama dnevni prinosi mogu biti veoma dobri, ali često je drača problematična kao medonoša. Vrlo osjetljiva na promjene vremena. Daje vrlo gust nektar i zbog toga moramo osigurati  dovoljne količine vode na pčelinjaku.

Na kontinentu zemlje kreću paše amorfe, kestena, lipe, a u Lici počinju mediti livade tj. lipica, ovisno o nadmorskoj visini. 
 

Izazovi bespašnog razdoblja - I. Dio 

Rodoljub Živadinović 

Sve češće na cijelom Balkanskom poluotoku, u nadolazećem periodu, pčele i pčelari suočavaju se s bespašnim periodom. Promjena klime i “moderna” agrotehnika uzimaju svoj danak. Pčelari se tada nađu pred mnogim dilemama i često naprave nepotrebne pogreške, prije svega tijekom procesa nužnog prihranjivanja.  

Prvo bi trebalo razjasniti koju sve ulogu prihranjivanje šećernim sirupom u ovom periodu može imati: dopuna nedostatnih količina zaliha hrane za zimovanje, razblaživanje eventualno uskladištene slabo probavljive kasne medljike koja ostaje za prezimljavanje, nadoknada nedostatne paše u sušnim i lošim pašnim godinama tijekom dijela srpnja i cijelog kolovoza kada se odgajaju zimske pčele i eventualno-primjena stimulativnih tvari. Od stimulativnih tvari znanost je odavno priznala kobalt i propisala način primjene: 24 g kobalt-klorida se rastopi u litri destilirane vode, pa se na svaki kilogram šećera dodaje po 1 ml ove otopine, što u ovom periodu može osigurati povećano nesenje jaja pčelinje matice do 15%. Dobru stimulaciju predstavlja i dovođenje pitke vode u zonu legla, što je u Izraelu također značajno povećalo polaganje jaja matice u kolovozu.  

Može li se pčelariti bez uboda pčela? 

Ivan Eberhart

Odgovor je jednostavan i lak. Ne. Ja pčelarim preko 40 godina i ne poznajem ni jednog pčelara, a poznam ih mnogo, da godišnje nije primio niti jedan ubod pčela. Postoji pitanje može li taj broj biti manji, a odgovor je opet jednostavan. Može. 

Da počnemo iz početka. Da bi netko postao pčelar treba zadovoljiti najmanje tri osnovna uvjeta, a to su: otpornost na ubode pčela, ljubav prema pčelarstvu, kao i teorijska i praktična pripremljenost. 

Da bi se mogao početi baviti pčelarstvom, svaki budući pčelar mora obavezno ustvrditi je li osjetljiv na ubod pčela. Ako je odgovor da, i osim velike želje, njegovo pčelarstvo treba završiti ako misli dobro samom sebi. S obzirom na uvjete življenja i prehrane sve je više alergičnih osoba na „svašta nešto“, pa i na ubod pčela. Prema nekim istraživanjima, osjetljivost na pčelinji otrov među općom populacijom kreće se od 0,3 do 7,5%. Godišnja smrtnost od pčelinjih uboda iznosi od 0,09 do 0,45% na milijun stanovnika. Ova se brojka povećava u svakom narednom periodu. 

Pčelinja zajednica i lažna matica 

Josip Križ

Već davno je dokazano da lažnu maticu predstavlja oko 50% pčela u jednoj pčelinjoj zajednici koje polažu jaja. To su neoplođena jaja iz kojih se izliježu trutovi iz radiličkih stanica. Postoji mogućnost izvlačenja matičnjaka, ali sasvim rijetko se ona i izleže, a rijetkost je da se ona i oplodi. Do lažnih matica dolazi tek kada je u zajednici matica uginula (ili smo je prignječili ), a ona koju su pčele uzgojile nije se vratila s oplodnje u košnicu. U pčelinjoj zajednici ima oko 50% pčela sa razvijenim spolnim organima za uzgoj i polaganje jaja. Sve te pčele (trutovke) ne ponašaju se u biološkim svojstvima kao pčele radilice. Spomenut ću samo jedno njihovo ponašanje koje ne omogućava dodavanje matice na već opisane načine. Pčele sa razvijenim jajnicima, bilo da polažu jaja ili ne, prema matici koju smo dodali ponašaju se kao da su one matice. Kada stavimo oplođenu maticu na okvir među pčele, dobiva se utisak da je sve u najboljem redu i da neće biti problema. Sutradan, ako pažljivo pregledamo saće možemo vidjeti da je dodana matica počela polagati jaja, na osnovu viđenog zaključujemo da je matica primljena i da je problem riješen. 
 
 

EKOLOŠKO PČELARENJE 

Kontinentalno-ruralno-ekološki turizam u pčelarstvu na ekološkom OPG-u Krnić 

Lovro Krnić

Prije šest godina po uvjetima Zakona o proizvodnji poljoprivrednih proizvoda adaptirali smo i prilagodili prostoriju za veterinarski objekt koji je bio registriran pod brojem 1832. Zakon po kojem smo bili obavezni registrirati ekološku punionu meda, više nije na snazi. Naša ekološka puniona meda sada je još uređenija nego u vrijeme registracije, ali se sada zove: “Registrirani objekt u poslovanju s hranom životinjskog porijekla” evidencijski broj 0039.

Nismo stali na tome. 2008. godine javili smo se na natječaj Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvitka za mjeru 9, te smo za uređenje medene kuće-kušaone meda dobili nepovratna sredstva. Prostor koji smo sami počeli uređivati vlastitim sredstvima, dobivenim sredstvima smo uspješno završili 2009. godine. Kušaona meda može primiti 20 posjetitelja.  
 
 

APITERAPIJA 

Med u prehrani i dijetoterapiji

Donatella Verbanac

Med je namirnica koja se preporučuje u svim životnim dobima i predstavlja vrhunski prirodni proizvod. Kaže se da ne postoji „prirodnija“ namirnica od meda. To je proizvod pčela, dobiven iz cvjetnog nektara i predstavlja smjesu vode i jednostavnih šećera (80 g šećera na 100 g ukupne mase), od kojih je najvećim dijelom zastupljena fruktoza, a znatno manje glukoza, međutim, ima i oko 25 različitih oligosaharida koji svi redom posjeduju ljekovita svojstva. U medu je sadržano nekoliko stotina (tristotinjak) različitih spojeva, pa najvjerojatnije iz tog razloga do sada nikome nije uspjelo stvoriti uspješni surogat, odnosno kopiju ove jedinstvene namirnice.  

Tradicionalno poimanje meda, te brojne legende o ovoj namirnici govore o medu kao moćnom afrodizijaku, eliksiru mladosti. Međutim, ako želimo isticati samo čvrste znanstveno dokazane činjenice i dokaze, jedina karakteristika meda koja je zasigurno neupitna i o kojoj ne postoje dvojbe, je ta da med posjeduje izrazita energetska svojstva. Zahvaljujući visokom sadržaju jednostavnih ugljikohidrata koji se trenutno oslobađaju u krv, na organizam djeluje kao trenutno gorivo i potiče oslobađanje energije. 
 

ZANIMLJIVOSTI

Pčelar Milutin Barač

Velid Đekić

Jedno od najvećih imena hrvatskog pčelarstva, prema mnogim mišljenjima i najveće, Milutin Barač, ugled je u pčelarskom svijetu započeo graditi našavši se u njemu kao stručnjak za preradu nafte. Taj će podatak zvučati manje neobično znamo li kako je svoj prvi pčelinjak podigao u krugu riječke Rafinerije nafte, kojoj je bio graditelj i dugogodišnji direktor. 

Otkud se budući ugledni pčelar našao među rafinerijskim postrojenjima?

Rođen 1849. u selu Paukovcu, pokraj Donje Zeline, Barač je pohađao Kraljevsku višu realnu gimnaziju u Zagrebu, a sklonost kemiji i prirodnim znanostima odvela ga je 1867. u Kemijsko-tehničku školu u Grazu. Iz Graza odlazi u Beč, na traženje Vlade iz Zagreba koja ga je stipendirala, te školovanje 1868. nastavlja u Visokoj tehničkoj školi (Technische Hochschule). Diplomirao je 1872, postavši tehničkim kemičarom. Kao student posljednje godine započeo je radom u bečkoj Petroleum – Raffinerie Gustava Wagenmanna, na mjestu tvorničkog kemičara.  

Tko se boji pčela još?  

_{Ivana Berg - Divald}

Oxfordski znanstvenici su proučavajući kenijske slonove otkrili da slonovi proizvode bučne signale ako bi upozorili ostatak krda o nadolazećim pčelama. No, to nije sve. Također su otkrili da se ustrašeni slonovi povlače i kada im se pusti samo snimka „alarmantnog zova“, iako pčele nisu u blizini. 

Na čelu ovog istraživanja je Lucy King sa Sveučilišta Oxford i dobrotvorne udruge „Spasite slonove“, koja smatra da takav zov može biti emotivna reakcija na prijetnju i način kako bi se koordinirali pokreti skupine, te nadalje objašnjava: „Mi smo otkrili da slonovi ne samo da bježe od zujanja pčela, već proizvode jedinstvene, bučne zvukove uz otresanje glavama kada ugledaju, bolje rečeno, čuju pčelu.“ 

Unatoč njihovoj famoznoj veličini i debeloj koži, slonovi se s razlogom boje pčela jer odrasli mogu zadobiti ubode s teškim posljedicama - u području očiju ili s unutrašnje strane surle, dok za mladunčad roj pčela, kao i pčelinji ubod, može biti smrtonosan budući da još nisu razvili debelu kožu koja bi ih zaštitila. 

Pčelinjim otrovom protiv AIDS-a 

_{Ivana Berg - Divald}

Pčelinji otrov i ubodi pčela, prema podacima medicinskog centra iz Kenije, daju zapanjujuće rezultate u liječenju artritisa, usporavaju nuspojave HIV/AIDS-a stimulirajući imunološki sustav i osiguravaju toliko traženo olakšanje za neizdrživu bol.

Još od davnih vremena Egipćana naglasak bavljenja pčelarstvom bio je prvenstveno na medu, a budući da se tek od nedavno više govori o pčelinjem otrovu, slobodno možemo zaključiti kako ulazimo u novu eru njegove primjene u terapeutske svrhe. 

„Iako ne liječi bolest, napravljen je veliki napredak u liječenju AIDS-a, tako da imamo pacijente sa zdravstvenim poboljšanjem za 80%“- izjavio je Andrew Write iz organizacije koja se bavi primjenom prirodnih lijekova. Studija koju je proveo sa svojim kolegama pokazala je da su oštećenja živaca kod 50 posto HIV pozitivnih pacijenata nakon tretmana pčelinjim otrovom sanirana za 83 posto! 

Francesco De Hruschka – izumitelj vrcaljke

Dejan Kreculj

Danas nam je teško zamisliti pčelarenje bez vrcaljke. U katalozima, na izložbama, u prodavnicama opreme ili na internetu mogu se vidjeti ovi korisni, bolje reći neophodni, uređaji u mnogo različitih varijanti, ali uprkos svim modernim tehničkim poboljšanjima i elektronskim dodacima, u osnovi princip je ostao isti. Datira još od rujna 1865. godine kada ga je Frantisek Hruska, predstavio na XXIV. sastanku njemačkih i austrijskih pčelara u Brnu. Za svoj pronalazak, koji se u biti zasnivao na korištenju centrifugalne sile, za izvlačenje meda iz saća dobio je zlatnu medalju. Tužna ironija je da ga je, iako je bio veoma ponosan na uspjeh, na kraju morao prodati kako bi osigurao novac za minimum egzistencije.  
 

REPORTAŽA

Sezona pčelarenja ili

sezona „džeparenja“?! 

_{Ivana Berg - Divald} 

Kada je pčelar Darko Kovačević  u subotu 24. travnja posjetio svoj pčelinjak u Slunju, neugodno se iznenadio jer njegovih 20 LR košnica jednostavno nije bilo.

Šokirani pčelar, koji u svom 11-godišnjem pčelarskom stažu nije ovako nešto doživio, odmah je obavijestio policiju, koja je u 13 h napravila očevid te je utvrđeno da se radi o kaznenom djelu krađe. Osim toga, ispostavilo se da su košnice ukradene u noći s petka na subotu, između ponoći i 6 ujutro.  
 

Čista petica

zagrebačkim pčelarima!  

_{Ivana Berg - Divald} 

Pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Emil Tuk uručio je 07. svibnja zahvalnice zagrebačkim pčelarima-spidermanima i ovom prilikom im se u ime Ureda zahvalio na njihovoj nesebičnoj pomoći, uz divljenje na više od 170 obavljenih intervencija tijekom prošle godine. 

„Vi pčelari možete služiti kao primjer drugima i da se barem u drugim sektorima ugledaju na Vas!“ – ovim riječima je pročelnik Tuk otvorio svečanost dodjele pčelarskih priznanja i naglasio da su ovakvi događaji izuzetno važni kako bi se i javnost informirala o ovom hvalevrijednom projektu, gdje pčelari dobrovoljno već četiri godine pomažu svojim sugrađanima. 

Kako se u nekoliko godina u Zagrebu pojavilo znatno više rojeva nego što je to bilo u prethodnom vremenu, skupina pčelara iz pčelarskih udruga Lipa, Pčelinjak i Propolis prije četiri godine je osnovala Pčelarsko dežurstvo s razlogom uklanjanja rojeva pčela, legla stršljena i osa s područja grada Zagreba, čiji su dobrovoljci osposobljeni za lov vlastitih rojeva, a ujedno standardiziranjem postupka i opreme efikasno uklanjaju rojeve koji žive ili su zalutali u gradsku sredinu.