spacer.png, 0 kB

Vrijeme danas

Zagreb:
22°C
1010mb

8 km/h
Osijek:
21°C
1008mb

16 km/h
Zadar:
28°C
1009mb

19 km/h
Dubrovnik:
22°C
1010mb

14 km/h
Rijeka:
28°C
1009mb

8 km/h
Karlovac:
22°C
1010mb

8 km/h
Split:
28°C
1009mb

14 km/h

Posjetitelja od 13.11.2007.
spacer.png, 0 kB
Krešimir Mišak - Kuda idu izgubljene pčele?
Četvrtak, 22 Studeni 2007

LEAD: Albert Einstein je rekao da bi, u slučaju nestanka pčela, čovjeku ostale još četiri godine života

Zvona na uzbunu prvi su se put glasila u SAD-u prošle jeseni. Do danas, nestanak pčela pogodio je pola svih američkih država. Zapadna obala ostala je bez 60 posto svoje komercijalne populacije pčela, dok ih je na istočnoj obali nestalo 70 posto. U travnju su britanski pčelari uočili istu pojavu, a onda se proširila na Njemačku, Švicarsku, Španjolsku, Portugal, Italiju i Grčku. Iznenadni nestanak pčela epskih razmjera jedna je od najbizarnijih zagonetki koje su se ikada dogodile u prirodnom svijetu.
Pojava je dobila ime – CCD, od „Colony Collapce
Disorder“ - 'poremećaj raspada kolonije'. Svi stanovnici košnice iznenada nestanu, ostavljajući samo kraljicu, jajašca i nekoliko nezrelih radnica. Nestale pčele nikad ne bivaju pronađene. Paraziti, divlje životinje i  druge pčele, koje u normalnim okolnostim opljačkaju med i pelud što preostanu nakon smrti kolonije, odbijaju se približiti napuštenim košnicama. Med i pelud pčela pogođenih CCD-om nijedan kukac ili nametnik ne dira.

BIODINAMIČKI UZGOJ NETAKNUT

Ova priča ima i pouku. Pčelinje zajednice pčelara koji se bave biodinamičkom poljoprivredom (društva za organsku privredu Demetra International), prema pravilima uzgoja dr. Rudolfa Steinera, nigdje na svijetu nisu pogođene CCD-om. Poznato je da je Steiner u predavanjima vizinarski govorio i o pčelama. Jednom se jedan profesionalni pčelar, neki Müller, jako uzbudio kad je Steiner počeo pričati o greškama koje čine pčelari objašnjavajući da će korištenje larve pčela radnika u rasplođivanju matica imati na duge staze izuzetno štetne učinke. Na kraju je Steiner odustao od objašnjavanja tvrdoglavom pčelaru slijedećim riječima:"Za sto godina prestat će svako razmnožavanje pčela ako se u pčelarstvu budu koristile samo umjetno uzgojene pčele. Istina je da to danas ne možemo pokazati, to se mora odgoditi za kasnije. Gospodine Müller, možemo o tome razgovarati za stotinjak godina, pa ćemo vidjeti kakvo ćete onda imati mišljenje o tome." Od tada je prošlo osamdesetak godina, a praksa umjetnog oplođivanja pčela ne samo da se nije obustavila, nego je postala standard. Što dovodi do prve čvrste poveznice dosad neobjašnjivih pojava CCD- a: ustanovljeno je da se CCD pojavljuje upravo na onim područjima gdje je opisana praksa uobičajena, te su pčele tokom dugog perioda i slijeda generacija iznimno oslabile i degenerirale. Moguće je da je uzrok CCD-a upravo dugotrajno mješanje čovjeka u prirodni mehanizam razvoja i života pčelinjaka.


UZROK – NEPOZNAT

Skup svih simptoma CCD-a ne poklapa se ni sa čim u stručnoj literaturi, ali prvi predloženi krivci su paraziti, pesticidi, globalno zatopljenje i GM kulture, mada svaka teorija ima nedostatke. Glasovi pčelara digli su se protiv GMO kukuruza, najštetnijeg od GM-usjeva, jer je u pokusima dokazano da mijenja površinu probavnog trakta pčela, slabeći ga i omogućujući slobodan ulaz nepoželjnim mikroorganizmima. No, kako je količina toksina u peludu tokom pokusa bila deset puta veća od one uobičajene u stvarnosti, ti su prigovori zasad odbačeni. Walter Haefeker, član uprave Njemačke pčelarske udruge i bivši predsjednik Europske udruge profesionalnih pčelara zastupa mišljenje da su stanju pčela doprinijeli prskanje herbicidima, prakticiranje monokulture i  sadnja GMO kultura, ali još se nije uspjelo dosljedno pokazati njihovu povezanost s unutrašnjim ustrojem pčelinjeg organizma i tako eventualno naći protumjere.
 Teorijama se nedavno  pridružilo i ograničeno istraživanje koje je na sveučilištu Landau u Njemačkoj proveo dr. Jochen Kuhn. Pokazalo je da se pčele odbijaju vratiti u košnice kad se u blizinu postavi mobilni telefon. Već otprije se zna da se ponašanje pčela mijenja u blizini dalekovoda, pa Kuhn smatra da je na tragu mogućeg uzroka. Možda zračenje mobilnih telefona interferira s navigacijskim sustavima pčela, sprječavajući ih da pronađu put natrag do košnica? S druge strane - mada elektomagnetsko polje utječe na okoliš - moćni odašiljači, superjaki vojni radari i mobilni telefoni s nama su već godinama i desetljećima, pa se nije pojavio problem poput CCD-a.

PČELE I SVEMIR   

Neka druge teorije razloge nestanka milijardi pčela traže u grani znanosti zvanoj „torzijska fizika“. Naši signali putuju kroz „prazan prostor“ na nevidljivim elektromagnetskim valovima. Biologija prirodnog svijeta funkcionira na isti način, ali umjesto elektromagnetskih valova za prijenos vitalnih signala unutar i između životnih ekosustava jednim dijelom koristi tzv. torzijska polja. Činjenica jest da preko sto različitih NASA-inih studija otkriva da cijeli sunčev sustav prolazi kroz goleme klimatske promjene, vidljive na svakom planetu sustava i nalik onima koje vidimo na Zemlji. Možda je „lokalni“ problem s pčelama povezan s dalekosežnijim „međuplanetarnim učinkom“, jer se fizika čitavog sunčeva  sustava mijenja na najosnovnijim razinama: planetarnim temperaturama (bez obzira na udaljenost od Sunca), snazi globalnih magnetskih polja, pa čak i trajanju rotacija planeta. Prostor  neposredno izvan našeg sunčeva sustava i utjecaja magnetskog polja Sunca zove se 'lokalni međuzvjezdani medij'. NASA-in znanstvenik dr. Don Shemanski tvrdi da taj ogromni volumen prostora oko sunčevog sustava prolazi korz „temeljnu promjenu fizike“, a istraživač David Wilcock predstavlja niz dokaza da je nestanak pčela nuspojava  te iste promjene fizike koja pogađa čitav sunčev sustav.  Zbog promjena u torzijskim poljima, nagađa on, možda su  pčele ostale bez  temeljno važnog torzijskog navigacijskog sustava. Wilcock smatra da to objašnjava iznenadno pojavljivanje ogromnih rojeva na mjestima na kojima nikad nisu viđene, kao što se se nedavno pojavile u centru Spokanea (država Washington) ili pokušale zauzeti jednu kuću na Floridi.
Doista, puno i previše „možda“. Problem je što je nemoguće ispitati stradale pčele, jer na neki misteriozan način do danas nije pronađena  nijedna od  pčela koje su trajno napustile košnicu.


SVIJET BEZ PČELA
   
Nestanak pčela je zabrinjavajuć jer većina svjetskih poljoprivrednih biljaka ovisi o oprašivanju koje vrše pčele. New York Times je  izračunao da bi se štete stvorene ispraznjenim pčelinjacima mogle penjati prema 14 milijardi  dolara. Albert Einstein je rekao da bi, u slučaju nestanka pčela, „čovjeku ostale još četiri godine života“. Možda imamo tužnu priliku provjeriti njegovu procjenu.


BOLESNE PČELE
Zahvaljujući tome što su u pčelinjaku ponekad zaostajale pojedine pčele koje nisu bile u stanju letjeti, provedene su analize koje su pokazale da su imale po pet ili šest infekcija. U tijelima su im u pravilu pronađeni svi poznati pčelinji virusi, a još su bile i napadnute gljivicama, što je siguran znak kolapsa imunog sistema.
 

 
spacer.png, 0 kB
spacer.png, 0 kB
Copyright 2007 by dr. Miroslav Farkaš
info@pcelinjak.com
free joomla templates Joomla tutorials joomla themes