SLIJEPI PČELAR
OTAC MODERNE ZNANOSTI O PČELAMA

Istinito, iako zvuči nevjerojatno a među pčelarima je malo poznato, otac moderne znanosti o pčelama slijepi je pčelar rođen u Švicarskoj prije 257 godine.

Ljudi koriste med od davnih vremena. Prije oko 20.000 godina paleolitski stanovnici su ukrasili crtežom svoju spilju, Cueva de la Arna pokraj Španjolskog grada Valencije, a na kome je prikazano oduzimanje meda pčelama. Smatra se da je pčelarstvo kao profesija započelo na srednjem istoku. Stari Egipćani držali su pčele i trgovali medom i pčelinjim voskom duž obale istočne Afrike. Slijepi pjesnik Homer spominje pčelarenje u "Ilijadi". Rimljani trguju medom uz obale Sredozemnog mora a u svom djelu "Naturalis historia" Plinije Stariji hvali med s otoka Šolte izviješčujući nas da je kod Rimljana traženiji od Atenskoga. U srednjem vijeku med je bio na visokoj cijeni, vrlo tražena roba. Usprkos pronalasku šećera med se i dalje tražio.

Ali za sve to vrijeme koriste se primitivne košnice koje oponašaju prirodna staništa: šuplji drveni panjevi, košnice od pečene gline o čemu svjedoči prizor uklesan prije oko 5000 godina, u piramidi Puebasa,  kamene košnice sačuvane do danas u samostanu Blaca na otoku Braču, od pletenog pruća obloženoga glinom te pletare od slame kakve su još i danas u upotrebi...

Nakon dvadesetak tisuća godina krađe meda i prostokošničarenja daljnji napredak pčelarstva, ovisio je o  razvoju spoznaja o pčelama. Bez nje stvaranje modernih košnica,  kod kojih je medište odvojeno od plodišta pa za dobivanje meda nije više nužno uništiti saće ili češće, pčelinju zajednicu, ne bi bilo moguće

Ovdje se ponovo vračamo onoj nevjerojatnoj istini iz uvoda jer tom razvoju je doprinio slijepi Švicarski prirodoslovac Francois Huber, rođen u Ženevi 2. srpnja 1750. Pripadao je obitelji koja je već ostavila trag u literaturi i znanstvenom svijetu. Imao je samo 16 godina kada je počeo patiti od bolesti očiju što je postepeno rezultiralo potpunom sljepoćom.

Francois Huber do svojih je spoznaja došao, zahvaljujući razumijevanju i pomoči njegove žene, Marie Aimée Lullin, i sluge Francoil Burnens. Oni su mu opisivali pčelinje aktivnosti a on se mogao nositi sa znanstvenim istraživanjem zahvaljujući razvijenoj mentalnoj spoznaji koja mu je nadoknađivala nedostatak očnog vida.

Slijepi Huber je izgradio košnicu  sastavljaču koja se sastojala od izvjesnog broja spojenih okvira obješenih zajedno na jednu stranu, u kojima su pčele izgradile saće. Ta se košnica magla listati kao knjiga, pa je bila pogodna za promatranje, ali nepogodna za praktičan rad.

Svojim djelom "Nova opažanja na pčelama", čiji je prvi svezak štampan godine 1789, a drugu dvadeset godina kasnije (u Engleskoj preveden 1821), postavio je temelje modernoj znanosti o pčelama. Umro je u Laussanne 22. prosinca 1831. godine.

Đuro Priljeva