|
TEHNOLOGIJA
Pretapanje voska
Dejan Kreculj, pčelar
Bez higijene saća u košnici ne može se proizvoditi kvalitetni med niti očuvati zdrave pčelinje zajednice. Više godina upotrijebljeno saće prava je blagodat za uzročnike bolesti, a s obzirom na izraženu sklonost voska upijanju raznih kemikalija, od kojih se mnoge koriste u borbi protiv varoe, logično je da se ono mora redovito mijenjati. Svaki pčelar bi trebalo imati na umu pokus proveden prije desetak godina u jednom veterinarskom institutu, gdje su nasumce odabranu zajednicu često tretirali protiv varoe kemijskim sredstvima. Bili su to legalni, provjereni preparati, ali je učestalost tretmana bila višestruko veća. Naravno, varoe nije bilo, ali je vrhunac tek slijedio: uzet je prazan, izgrađen okvir koji je sve vrijeme kontaminacije bio prisutan i stavljen je u normalnu pčelinju zajednicu. Na podnicu su odmah počele padati varoe, jednako kao da je primijenjen standardni tretman! ..........
Krizmanka – zaboravljena košnica
Boris Bučar, pčelar i član Uredništva Hrvatske pčele iz Petrinje
Pčelarstvom se u mojoj porodici počeo baviti djed Mato Bučar, 50-ih godina prošlog stoljeća. Karakteristika njegova pčelinjaka bile su košnice krizmanke. Vjerojatno bi bilo pravilnije reći krizmanovke, ali meni je ovako draže jer mi pčelari smo oduvijek tako govorili.
Košnicu je konstruirao Milan Krizman, stolar i napredni pčelar petrinjskoga kraja. Godine 1926. za nju je dobio srebrnu medalju na izložbi Jugoslavenskih pčelarskih društava u Dubrovniku. Mi, petrinjski pčelari rado ističemo da je živio i radio u našemu gradu, jer je bio veliki prosvjetitelj poljoprivredne djelatnosti; te je već 1928. godine osnovao Banovačku pčelarsku zadrugu sa sjedištem u Petrinji!
EKOBRIKET OD LAVANDE PROTIV VAROE
Milan Kramer, prčelar iz Osijeka
Brojna su nastojanja da se raznim sredstvima i načinima borbe pomogne pčelarima da se oslobode varoe. Stručnjaci za pčelarstvo slažu se da su kemikalije koje se koriste u borbi protiv varoe sve manje djelotvorne, jer se varoa na njih adaptirala, te postaje rezistentna.
Međutim, mnogo je važnije da ta sredstva, kao što su lijekovi kojima je aktivna tvar, amitraz ili fluvalinat i druge aktivne materije, onečišćuju pčelinje proizvode, te ostavljaju rezidue, naročito u medu i vosku ili štetno djeluju na pčele i matice, ako se prekorači doza.
Zato pčelari, prema preporuci EU-a, ponovno primjenjuju organske kiseline, kao što su mravlja, oksalna ili mliječna. Ako pčelari nemaju dovoljno znanja, korištenjem tih kiselina nastaje nepreciznost u koncentraciji, pa se ne zna gdje, kada i kako kiselinu primijeniti. Također, dužina i vrijeme isparavanja nisu jednaki, te je ograničen raspon temperature.
APITERAPIJA
Primjena pčelinjeg otrova i matične mliječi u neurorehabilitaciji
Mr sc. dr. Maja Roje Novak, spec. neurolog
Neurorehabilitacija je skup medicinskih postupaka za poboljšanje kakvoće življenja i radne sposobnosti nakon ozljede ili bolesti živčanog sustava, tj. mozga, leđne moždine i živaca.
Važno je znati da baš sve vezano za naše tjelesne, motoričke i umne sposobnosti odražava stanje živčanog sustava, odnosno da njegovo oštećenje umanjuje naše umne i tjelesne sposobnosti.
Najčešća oštećenja živčanog sustava su ozljede, moždani udar, prijelomi kralježnice, multipla skleroza, dijabetes itd.
Metode neurorehabilitacije su razne. Najčešće se koristi klasična fizikalna terapija. U obzir još dolaze primjena vitamina i minerala, magnetska stimulacija mozga, akupunktura, stimulacija mišića i živaca, biofeedback, hipebarična komora, homeopatija, ali i apiterapija.
REPORTAŽA
Život sa voskom
Vedran Lesjak dipl. ing. agr, urednik časopisa i pčelar hobista
Nakon nekoliko godina rada kod jednog od najvećih njemačkih prerađivača pčelinjeg voska odlučili su se vratiti u rodnu Koprivnicu i pokrenuti isti posao. Sada, nakon više od dvadeset godina prerade voska u Hrvatskoj mogu reći da su postali prepoznatljivi u čitavoj zemlji. Vjerojatno pogađate o kome će biti riječ. Da, govorit ćemo o obitelji Repić i njihovu obrtu za vosak i pčelarstvo, VIP-2.
Obitelj Repić pokrenula je obrt za preradu voska krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kako je u to vrijeme na području bivše države postojalo nekoliko velikih tvrtki specijaliziranih za proizvodnju opreme za pčelarstvo, a u Hrvatskoj je to bila Pčelarska centrala, početak im nije bio lagan. Odlazak Pčelarske centrale u stečaj početkom devedesetih godina omogućio je brz razvoj nekim tvrtkama specijaliziranim za pčelarstvo, tako i njima.
|