TEHNOLOGIJA

Mikronastavak

Piše: Damir Ban

(Jedna od karika koja nam nedostaje?)

Bez obzira na to koliko uspješnu pčelarsku inovaciju napravili, pčelari je mogu prihvatiti samo ako ne remeti prihvaćene standardne mjere.
Moje viđenje kako se mikronastavak uklapa u standarde, pokušat ću objasniti u ovome tekstu.

Napravio sam mikronastavke u koje okviri- satonoše mogu ići i uzdužno i poprijeko (kao Rodna Voja) te tako dobivam i dodatne pogodnosti - pčele lakše komuniciraju zbog ukrštenih ulica, a sam prostor je više usmjeren prema prirodnim instinktima pčela - sigurno ste opazili da su zaperci  u hranilici, koje pčele naprave zbog potrebe za izgradnjom trutovskog saća, gotovo u pravilu poprečni u odnosu prema satonošama ispod....

Higijenski ispravnom vodom do zdravih zajednica

Piše: Vedran Lesjak

Tehnologija pčelarenja zajedno sa znanošću omogućila je u 20. stoljeću da pčelarstvo postane jedna od većih poljoprivrednih proizvodnji. Sama tehnologija pčelarenja vjerojatno se neće puno mijenjati, kao što se nije znatnije poboljšala ni zadnjih pedesetak godina. No, to se ne može reći za razvoj zdravstvene zaštite pčela. I budući da pčelari sve više pozornosti posvećuju raznim sintetičkim preparatima za zaštitu pčela, malo njih se brine za opće stanje higijene na svojim pčelinjacima. Dio na u kojem bi svakako trebalo povećati higijenu jest ispravnost vode u pojilicama za pčele. Mnogo važnije od toga što dodati u vodu u pojilici, a tu mislim na jodne i druge pripravke koje pčelari upotrebljavaju, jest redovito dodavati higijenski pitku vodu. Mnogi pčelari griješe kada pčelama ostave na volju da same pronalaze vodu u blizini svojih pčelinjaka, pa su česta trovanja i uginuće gotovo čitavih pčelinjaka. Čak ni blizina tekućih voda (potoka, rijeka, izvora) nije siguran izvor higijenski ispravne vode. Pčelari ne znaju ili zanemaruju činjenicu da pčele vodu ne piju u letu na sredini potoka ili rijeke, nego je uzimaju sisanjem iz okolnog tla koje je često zaraženo raznim bolestima, a njih su tu donijele druge pčele u potrazi za vodom. Iako se to u prvom redu odnosi na nozemozu, nije isključeno da se i neke druge bolesti prenose na jednak način.....

Osobna digitalna vaga kao pčelarska vaga
Piše: Bruno Mavrinac
Pčelarska vaga je veoma korisna i daje nam informaciju o dnevnom unosu nektara, količini zaliha meda i  potrošnji hrane, a da košnicu ne trebamo otvoriti. Podaci su nam korisni da odlučimo kada pčele selimo na teren koji može dati bolju pašu. Pomoću nje možemo izračunati i koliko je pčela u košnici i koliko ima pčela skupljačica ako prethodno izmjerimo težinu nastavka, okvira, krova itd.
Međutim, budući da je ona razmjerno skupa, mnogi pčelari (naročito početnici i mali pčelari) nemaju to važno pomagalo u svojem radu.
Pčelarim LR košnicama i mehaničku vagu imam od 1985. godine, međutim dolaskom "u godine" kada su "ruke sve kraće", njezino očitanje mi je stvaralo problem. I ranije sam znao stati na osobnu digitalnu vagu misleći kako bi bilo praktično pratiti težinu košnice na displeju. Odlaskom u mirovinu, odlučio sam ostvariti ovu ideju. Kupio sam najjeftiniju digitalnu vagu koju sam našao na tržištu u Rijeci - CAMRY EB9171 (sl. 1), koja je 2005. godine stajala 139,99 kn, a danas se mogu naći i jeftinije vage....


Razdoblja u razvoju pčela

Piše. Dr. med. Rodoljub Živadinović

Prema C. L. Farraru, razvoj pčelinje zajednice do 54. dana od početka nesenja matice, ovisi o broju preživjelih pčela. Poslije toga razdoblja ovisi o kvaliteti matice, tj. o njezinoj nesivosti. Tvrdio je također da je odnos legla prema broju pčela maksimalno 1,6:1.
I drugi znanstvenici su temeljito proučavali proljetni razvoj pčela, i potvrdili su te Farrarove zaključke. Cijelo proljetno razdoblje razvoja podijelili su u pet ciklusa, gdje svaki traje po 24 dana. Sve činjenice koje su izrečene u ovoj podjeli temeljene su na zajednici, koja je izašla iz zime sa 6–7 ulica pčela, s prosječno po 1500 pčela po ulici (oko 10000 pčela ukupno), što može osigurati takav razvoj da zajednica ima leglo na 4 okvira (oko 4000 stanica legla po okviru) u trenutku početka zamjene zimskih pčela proljetnima. Takav je razvoj u idealnim uvjetima, što se u nas danas u dobrom broju godina ne događa. To moramo imati na umu.....


ZANIMLJIVOSTI

Pčelarsko pravo u antici i danas

Piše. mr. sc. Petar Radošević, dipl. iur

Predmet ovog rada bit će uvid u pravne odredbe kojima se normira pravno uređenje djelatnosti uzgoja i gospodarskog iskorištavanja pčela, što smo nazvali pčelarsko pravo. Kako je poznato, pravo kao dio ljudske kulture (jednako kao i npr. književnost, slikarstvo ili materijalni predmeti) važan je izvor podataka o duhovnim i društvenim uvjetima određenog vremena i kulture. A ovaj sam rad odlučio napisati kao nov doprinos povijesti ljudskog odnosa prema pčelama, gledanog kroz prizmu pravnih odredaba.
Nakon što pogledamo kako je navedena  tema uređena u rimskom pravu, moći ćemo napraviti usporedbu s ustrojem u hrvatskom pravu koje regulira to područje ljudske djelatnosti, te vidjeti koliko se odnos prava (a time i ljudi) prema pčelama promijenio od antike do današnjeg doba.
Stajalište rimskog prava o pčelama i pčelarenju doznali smo uvidom u najpoznatiji rimski pravni spomenik, Corpus iuris civilis, odnosno uvidom u njegov najznačajniji dio, Digestu. Navedeno djelo sadržava relativno oskudne odredbe o pčelarenju i pčelama, iz čega ipak ne treba brzopleto zaključivati da navedena djelatnost nije bila važna starim Rimljanima.....

ISTRAŽIVANJE

Gama zračenje: Sterilizacijski tretman pčelarske opreme kontaminirane američkom gnjiloćom pčelinjeg legla (AG)

Piše. Grupa autora

Sterilizacija gama zračenjem u vođenju pčelarstva

Iako je američka gnjiloća dobro poznata, ta je bolest još uvijek veliki uzročnik gubitka zajednica i gospodarskoga gubitka pčelara. Gama zračenje koje dobivamo iz radioaktivnog izotopa kobalta 60 djelotvorno je sredstvo tretiranja pčelarskog materijala kontaminiranog američkom gnjiloćom, radi njihova opetovanog korištenja u pčelinjaku. Onečišćena oprema (košnice, okviri, vosak, med)  zrači se s tri različite doze: 10, 15 i 25 kGraya. Zaraženost sporama koje se nalaze u ljuskama i medu testira se prije i poslije tretmana zračenjem. Nadalje, istražuje se učinak gamazraka na vosak i med. Nijedan od ozračenih uzoraka nije bio pozitivan na Paenibacillus larvae (P. larvae) neovisno o primijenjenoj razini zračenja. Pri razini zračenja od 10 kGraya nisu registrirane promjene u sastavu voska. Glavne fizičko kemijske promjene uočene su na medu kao smanjenje aktivnosti enzima, mjehurića i curenja meda iz okvira....