Autor: Boris Bučar,dipl.ing.prehrambene tehnologije

Varoa u proljeće

S početkom razvoja pčela i prvoga legla, započinje i razvoj varoe. S obzirom da je varoa tijekom zime preživljavala na pčeli, iskoristila je prvu priliku za svoj razvoj, a to je prvo leglo.

Izrezivanje prvog proljetnog legla je jedna mogućnost dodatnog smanjenja zaostalih varoa; ipak tim postupkom se usporava proljetni razvoj pčelinje zajednice, makar ga pojedini pčelari hvale.

S druge strane neka ispitivanja su pokazala da je prva generacija proljetnih varoa manje plodna i da se bez obzira na leglo više zadržava na pčelama, pa zagovornici ove ideje predlažu proljetni tretman protiv varoe.
Zapravo ostaje na pčelaru da procijeni stanje svojega pčelinjaka, a s obzirom na njegovu brižnost, pčelci mogu biti u jednoj o niže navedenih situacija:

SIGURNA SITUACIJA
Oni koji znaju razvojni ciklus varoe i pčela, mogu s mirom ući u proljeće jer su zimi (studeni, prosinac) u trenutku bez legla vjerojatno uništili dobar dio ovog nametnika (recimo skoro 100%). Ovakvim postupkom pčelari skrbe za svoje, ali i za tuđe pčele jer na početku proljeća smanjuju mogućnost širenja ovog nametnika.
Zato, svatko tko je bio savjestan kroz jesen i zimu, ne treba nužno provoditi proljetno tretiranje i/ili testiranje zaraženosti varoom.
Ipak, stalno valja imati na umu da jedna spolno zrela ženka varoe može ovisno o uvjetima dati gotovo stotinjak do gotovo tisuću potomaka!
Također, dobar gospodar – pčelar će sve učiniti da za ovu sezonu opremi svaku košnicu «anti-varoa podnjačom» ukoliko to još nije. Ona je osnovno sredstvo u dijagnozi stanja zaraženosti varoom, ali i neizostavna pomoć kod uništavanja nametnika. Tretiranje pčela protiv varoe bez anti-varoa podnjače unaprijed više ili manje smanjuje efikasnost bilo kojeg preparata koji se primjenjuje!

NESIGURNA SITUACIJA
Oni koji su imali dobru volju i učinili koliko su mogli u okviru svojeg iskustva i znanja, ali nisu sigurni kakav su uspjeh polučili jesenas i zimus, mogli bi na 10% zajednica provesti probno tretiranje protiv varoe kako bi utvrdili stanje zaraženosti. Naime, ukoliko postoji veći broj živih varoa s kojima se ulazi u proljeće, moguće je da će određeni broj biti na pčelama. U tom slučaju dobro je pobrinuti se da se smanji broj varoa na pčelama.
Ukoliko se pri tome koriste sintetski preparati (primjerice perizin, amitraz), med koji se nalazi u košnici ne smije biti za ljudsku upotrebu, već valja paziti da ga pčele potroše za proljetni razvoj ili okvire koji su se za vrijeme tretmana nalazili u košnici ostaviti za pojačavanje nukleusa ili pomaganje slabićima kako bi ga pčele potrošile tijekom sezone. Vosak valja postupno izlučiti iz košnice (upotrijebiti ga za izradu svijeća i ukrasa), kako nebi došlo do opterećenja meda eventualno zaostalim reziduama iz voska.
Ukoliko se koristi oksalna kiselina kapanjem, a korištena je već jesenas ili zimus, može doći do ubrzanog odumiranja zimskih pčela koje su doživjele dvostruki tretman kapanjem oksalnom kiselinom. S druge strane, korištenje termo- ili elektro- sublimatora može dostajati bez značajnih gubitaka.
Najveći nedostatak korištenja mliječne kiseline je pretjerano rashlađivanje legla zbog potrebe špricanja svh okvira koji su pokriveni pčelama. Eventualno zahlađenje može izazavati dodatne gubitke.
Varoama u leglu sada se ne može ništa, pa niti korištenjem mravlje kiseline, jer su temperature uglavnom preniske za njeno ishlapljivanje. Ipak, ne treba «gubiti glavu», već čim dođe vrijeme izgradnje saća valja koristiti odavno predloženu, jednostavnu i čistu metodu - izrezivanje trutovskog saća.

Niže je naveden jedan od mogućh postupaka:
1. staviti jedan okvir građevnjak (prazan okvir bez žica i saća) u plodište
2. ukoliko u košnici ima dovoljno prostora za zalijeganje radiličkog saća, na njemu će pčele izgraditi saće s trutovskim stanicama u koje će matica zaleći trutove.
3. 7-9 dana nakon zalijeganja trutovskih jajašaca (faza savijenih ličinki), taj okvir se stavlja u medište, a na njegovo dolazi drugi prazan okvir građevnjak.
4. 14-18 dana nakon zalijeganja dolazi do ispružanja savijenih ličinki truta te pčele počinju poklapati leglo. To je trenutak kada varoa ulazi kako bi se razmnožavala.
5. 20-22 dan valja izrezati poklopljeno trutovsko leglo. Prvi građevnjak obično nije jednakomjerno zaležen, pa će vjerojatno biti ličinki u različitim stadijima. Svejedno, valja paziti da ne dođe do izlaženja mladih trutova jer bi s njima izlazile i nove mlade varoe.
6. na mjesto okvira s izrezanim trutovskim leglom stavlja se onaj iz plodišta koji je uz dobre pašne uvjete vjerojatno već izgrađen i zaležen, a u plodište se stavlja okvir s kojega je upravo izrezano saće. Takva izmjena okvira građevnjaka se preporuča kroz cijelu sezonu dok ima izgradnje saća čime će se dobar dio varoe držati pod kontrolom.

Još nekoliko napomena:
1. Izrezano trutovsko leglo neki pretapaju te dobivaju korisne količine prekrasnog voska, ali time se i odlično kontrolira rojevni nagon u proljeće jer se mlade pčele stalno zapošljavaju hranjenjem ličinki i izgradnjom saća.
2. Drugi pak ne izrezuju leglo, već samo otklapaju poklopce i ličinke daju kokošima koje odlično napreduju, prazne stanice saća ispiru vodom i ponovo vraćaju u košnicu. Tako se skraćuje ciklus između zalijeganja i poklapanja trutovskog legla čime se više varoe može «uhvatiti», ali zato nemaju ništa od proizvodnje voska i smanjenja rojevnog nagona.
3. Kod slabe paše smanjuje se i intenzitet izgradnje saća. Tada se kao građevnjak može koristiti okvir koji je po polovici visine pregrađen letvicom. U gornji dio se stavi satna osnova od koje će pčele izgraditi radiličko saće, a u donjem dijelu pčele grade trutovsko saće u kraćem vremenu, pa je i jednakomjernije zaleženo, što olakšava odabiranje termina izrezivanja.
4. Efikasnost bilo kojeg preparata koji se koristi u suzbijanju varoze drastično se smanjuje ukoliko košnica nije opremljena anti-varoa podnjačom, stoga to stalno valja imati na umu.

PROBLEMATIČNA SITUACIJA
Oni koji zbog neznanja, lijenosti ili nedostatka poštovanja prema pčelama nisu ništa poduzeli kako bi smanjili broj živih jedinki varoe na najmanju moguću mjeru, a u međuvremenu im je savjest «proradila», morat će hitno učiniti sve kako bi spriječili izumiranje pčelaca bilo zbog iscrpljivanja pčela invazijom varoe ili zbog infekcije jednim ili više od 20-tak virusa koje prenosi varoa dok siše hemolimfu pčele.
Moguće rješenje je mnogo puta opisivano u Hrvatskoj pčeli, a može se provesti i na slijedeći način:
1. Sve okvire s leglom iz 2-3 zajednice prebaciti u jednu košnicu.
2. Zajednice koje su bez legla valja suziti i dodati šećerno-peludnu pogaču kako se pčele ne bi previše iscrpljivale izlijetanjem radi obnove legla te ODMAH tretirati nekim od brzo djelujućih preparata. Započeti prihranu šećernim sirupom (2:1 u korist šećera)
3. Zajednica u koju se namjerava prebacivati leglo, mora biti što je moguće jača i s dovoljno pčela koje će moći grijati dodano leglo. Iz izabrane zajednice (prije dodavanja legla iz ostalih zajednica) ukloniti maticu i 3-4 okvira mladih pčela bez legla! te formirati nukleus koji valja odmah tretirati nekim od brzo djelujućih preparata. Nukleus utopliti, dodati šećerno-peludnu pogaču i početi s prihranjivanjem šećernim sirupom (2:1 ili 3:2).
4. U odabranu zajednicu bez matice dodano leglo postaviti u sredinu kako bi bilo u «stupu» radi boljeg grijanja. Zajednicu dobro utopliti i svakodnevno obilno prihranjivati jer će sve pčele biti zauzete grijanjem legla i neće moći izlaziti po svjež nektar i vodu za hranjenje legla. Obavezno dodati i šećerno-peludnu pogaču jer ukoliko zahladi ili okiši, pčele neće biti u mogućnosti doći do sirupa.
5. Ubrzo će pčele izgraditi veću količinu matičnjaka. Valja ostaviti 3-5 komada kako bi se spriječilo nastajanje trutuše, a ostale porušiti. Za razvoj, oplodnju i sazrijevanje mlade matice treba oko 25 dana što je dovoljno da izađu sve pčele iz legla i varoa skupa s njima. S obzirom da mlada matica još nije počela zalijegati, sva će varoa biti na pčelama, te ovaj trenutak valja iskoristiti za tretman protiv varoe.
6. Kada mlada matica počne leći, može se zamijeniti selekcioniranom ili kvalitetnijom jer je postojeća nasilno uzgojena i zasigurno nema niti prosječne sposobnosti koje se očekuju od matice.

VAŽNE NAPOMENE !
1. Ovom postupku valja pristupiti nakon proljetne paše kada noći više nisu prehladne, ali svakako prije bagremove paše. U tom slučaju pčelar ne smije računati ne viškove meda jer će sav med i pelud biti potrošen na spašavanje i razvoj varoom degradiranih zajednica, ali to je cijena nemara. Ukoliko čak i postoje eventualni viškovi, oni se ne smiju koristiti za ljudsku upotrebu jer je zasigurno opterećen ostacima preparata za uništavanje varoe. Eventualni viškovi će dobro doći u ljetu kako još uvijek nedovoljno razvijene zajednice nebi gladovale već se i dalje normalno razvijale. To je jedini način da u jesen uđu s dovoljnim brojem mladih pčela.
2. Sav trud će biti uzaludan ukoliko se sve košnice ne opreme antivaroa podnjačom.
3. Zajednice u koje će biti prebačeno leglo, preseliti na drugu lokaciju kako nebi došlo do reinvazije onih zajednica koje su bez legla, a nakon tretmana i bez varoe.
4. Prihranu šećernim sirupom i/ili šećerno-peludnim pogačama provoditi dok god zajednice dovoljno ne ojačaju kako bi se same mogle skrbiti za sebe i jake dočekati ljetni sušni period.

Konačno, što god činili u cilju smanjenja invadiranosti varoom i za koje god sredstvo se odlučili, ispravnim dozama i racionalnim pristupom, moguće je i ove godine održati invadiranost varoom na sigurno niskom nivou jer «U suzbijanju varooze uspjeh donosi koncept, a ne lijek» (Đ.Sulimanović).

Boris Bučar

)* Za neke je ovo prvo proljeće sa pčelama i varoom i možda im ovaj tekst može pomoći da sigurnije učine prve korake u borbi protiv pčcelarstvu. U njemu nema ništa nova, većina je teksta već obrađena na mnogim mjestima, moja ideja je bila da na jednom mjestu sažeto ponudim informacije na koje se može naići, bez obzira što se netko od iskusnih pčelara neće složiti sa svime što je napisano. Tekst je prvotno bio namjenjen članovima Pčelarske udruge «Petrinja» no želim ga podijeliti i s čitateljicama i čitateljima «Hrvatske pčele».