"Hrvatska pčela" br. 3/2008.

TEHNOLOGIJA

Proljetni menadžment ili upravljanje pčelarskom proizvodnjom
Dr.sc. Laktić Zdravko
Kada govorimo o menadžmentu ili načinu upravljanja u pčelarskoj proizvodnji, moramo reći da svaki poznatiji pčelar ima svoj način upravljanja. U vremenu u kojem radi on svoju proceduru prilagođava potrebama pčela. Pčelar dobro zna koje radnje u kojem godišnjem dobu treba poduzeti, a pritom uzima u obzir smještaj pčelinjaka.
Dobrom pčelaru se ne događa da ostavi neki tehnološki zadatak za poslije, jer zna da je to najčešće prekasno. Radi jasnoće, iznijet ćemo jedan primjer:
Ako smo nasadili maticu u Jenter sistem, moramo poštovati točan kalendar poslova, koji izgleda ovako:
1.    dan - zatvori se matica u saće Jentera;
2.    dan - obavlja se kontrola zaleženosti saća i matica se pušta van iz sustava:
5.    dan - prenose se mlade ličinke u drugu tehnološku sredinu.
Dakle, ako ne obavimo sve spomenute radnje u zadanim terminima, nećemo dobiti rezultate u proizvodnji. Važno je pridržavati se svih pravila, koja je znanost nakon svojih istraživanja odredila.
Jasno je da to nije uvijek lako postići, jer naša  je „ tvornica“ pod vedrim nebom, a i mi radimo pod raznim uvjetima. Osim što će nam smetati kiša, vjetar, čak i proljetni snijeg, možda nam vanjska temperatura neće dopustiti da otvorimo košnice..........

Vanjska hranilica
Bruno Mavrinac
Svaki početak je težak, pa tako i pčelarski. Presudna uloga pčelara jest pomoći pčelama u mnogim situacijama – prihranjivanjem.
Sjetite se svojih početaka, kupili ste ili dobili roj pčela, a iskusan pčelar vam je rekao: "Hranite pčele da izgrade saće, da matica zaleže što više jajašca kako bi zajednica bila što jača te stvorila zalihu za zimu, a iduće godine imat ćete koristi od svojega truda" i sl. U proljeće, tijekom uzgoja i dodavanja matica, opet im treba pomoći stimulativnim prihranjivanjem. Prošlo kasno ljeto bila je suša, pčele su uz pomoć pogača donekle održavale leglo, ali su pritom "topile" ionako oskudne medne vijence. Trebalo ih je neizostavno prihranjivati. Imate li baš za svaku košnicu hranilicu? Nemate! Čak da imate hranilice za sve svoje LR košnice, koje su možda i udaljene od vaše kuće, pa ne stižete svaki dan do njih, pčele se ne razvijaju dovoljno. Bez obzira na to koliko su te hranilice jednostavne, mnogo vremena morate gubiti na otvaranje krovova, micanje izolacije (obično novinskoga papira ili dr.) ulijevanje sirupa u hranilice te na zatvaranje..............

Higijena je pola zdravlja
Vedran Lesjak
Neki od vas će se nasmijati na ovaj naslov, ali ova stara poslovica uistinu je točna kada se radi o čistoći i zdravlju, pa tako i o pčelarskoj opremi i zdravlju pčela. Nažalost, zadnjih godina sve su češća neobjašnjiva uginuća pčelinjih zajednica. Kako sam naziv kaže, neobjašnjiva, pa na njih izravno ne možemo utjecati dok se ne otkrije pravi razlog, ili više njih. No, na nama pčelarima ostaje da sve ostale moguće uzročnike, koji mogu dovesti do propasti naših pčela, svedemo na najmanju moguću mjeru.
Ovdje ne bih govorio o pojedinim bolestima i postupcima u njihovu suzbijanju, nego općenito o tome što pčelari trebaju poduzeti da bi opremu koju trenutačno ne upotrebljavaju učinili što sigurnijom za zdravlje pčela. To se najčešće odnosi na dezinfekciju i spremanje košnica i okvira bez saća. Ako nećete dezinficirati opremu odmah na jesen, svakako se pobrinite da bude nedostupna za ostale pčele, koje će za toplih dana, namamljene mirisom meda iz spremljenih košnica brzo naći put do njih, a tako i do mogućih uzročnika bolesti koje nose na sebi..................

ISTRAŽIVANJE

UTJECAJ TIPA KOŠNICA I PODRIJETLA MATICA NA RAZVOJ BOLESTI U KOŠNICAMA I NA KVALITETU MEDA
Zvonimir Tucak
Pčelarstvo svakim danom postaje sve značajnija gospodarska grana u Hrvatskoj. Razlozi tome su odlični ekološki uvjeti, koji omogućuju život i opstanak brojnom raznolikom medonosnom bilju, koje pčelinja zajednica koristi u prehrani i proizvodnji meda i drugih pčelinjih proizvoda, potrebitih za vlastiti i život drugih bića. Kao gospodarska grana u razvoju, pčelarstvo je izloženo uvođenju novih tehnologija u procesu proizvodnje, kojima je svrha povećati proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda. Brojne tehnologije pčelarenja uključuju uporabu novih tipova košnica, izrađenih od različitih materijala te korištenje matica različitoga podrijetla.
Istraživanje je trebalo utvrditi čimbenike koji utječu na razvoj bolesti pčelinje zajednice u istim ekološkim uvjetima: utjecaj tipova košnica, materijale od kojih su građene i podrijetlo matica (prirodno uzgojene ili selekcionirane). Praćen je i utjecaj tih čimbenika na kakvoću meda.
U istraživanjima smo koristili tri tipa košnica: AŽ, DB i LR, koje su izrađene od različitog materijala, tj. drva jele, lipe i topole, u kojima obitavaju pčelinje zajednice.
Istraživanja su provedena tijekom 2004. godine u 687 košnica u Vukovarsko-srijemskoj županiji.............

APITERAPIJA

Pčelinji proizvodi u zaštiti ljudskog zdravlja
Josip Lončar
Pčelinji proizvodi su odlične prirodne namirnice koje se koriste kao hrana, imaju ljekovita svojstva te ne mogu štetno djelovati na oslabljeni organizam. Sa stajališta obiteljskog liječnika, a u sklopu onoga što suvremena medicina u svijetu kaže o apiterapiji, želim upozoriti na važnost pčelinjih proizvoda u prehrani trudnica, dojenčadi, male i školske djece, odraslih i starijih, odnosno nekih kategorija bolesnih ljudi.
Od koncepcije – začeća do partusa – porođaja, med i medni proizvodi imaju veliku važnost u prehrani trudnica. Nepravilna prehrana stvara mnoge smetnje: hipovitaminozu, anemiju, opstipaciju, neurovegetativne tegobe i slično. Med je veoma koristan u prvim mjesecima trudnoće jer smanjuje simptome emeze i hiperemeze (mučninu i povraćanje). Med potiče apsorpciju kalcija iz hrane, a također djeluje pozitivno pri uzimanju preparata željeza. Zapaženo je da se u žena s prijetećim pobačajem i žena nakon spontanog pobačaja, peroralnom kombinacijom meda, fermentiranog peluda i matične mliječi, trudnoća lakše održava ili je gotovo uredna.
Pravilna prehrana važna je za rast i razvoj, što su najizraženije osobine novorođenačke, dojenačke, pa i dječje dobi.............