Autor: Boris Bučar,dipl.ing. prehrambene tehnologije
Petrinja
http://bo.pcelinjak.com/

RADOVI U OŽUJKU

Poticanje razvoja       
Veljača je pogodovala razvoju legla. Nešto toplija od prosjeka, osigurala je dovoljno dobrih dana za skupljanje svježeg peluda i nektara. Zahlađenja, pogotovo noćna, su uobičajena pojava, pa ukoliko u košnicama nema dovoljno zaliha koje su blizu legla, dodatak šećerne pogače je najpraktičnije rješenje.
U nedostatku svježeg nektara iz prirode, za sve obilnije leglo pčele trebaju vodu koju nalaze na pojilicama blizu košnica. U suprotnom, pogotovo ako zahladi, a izvor vode je daleko, zbog nedovoljnog broja dugačkih letova malog broja izletnica, može doći do zaostajanja ili čak propadanja pčelca!
Otklapanje dijela poklopljenog meda na bočnim okvirima do legla je još jedan dobar način poticanja razvoja. Taj pristup ima svoje dobre i loše strane. Med jest prirodna hrana i bolje utječe na razvoj, a sadrži i više vode od pogače. Uz to, umjereno se proširuje prostor za širenje legla, a košnica se oslobađa meda koji je jednim dijelom i kristaliziran, možda uz dio dodanog šećernog sirupa, pa se osigurava «čisto» prvo vrcanje. Nedostaci otklapanja poklopaca jest učestalo otvaranje košnice, što kod velikog broja zajednica nije niti vremenski prihvatljivo, ali i mogućnost pojave grabeža. Naime, med je puno veći aktivator grabeža od šećernog sirupa jer ga, pogotovo u rano proljeće, pčele nadaleko osjete. Primjetit ćete da se nakon otklapanja poklopaca na letu svake košnice poveća aktivnost pčela jer u prvi tren ne shvaćaju odakle nagli dotok hrane. Stoga, zagrebite po poklopcima samo na jednoj strani okvira koja je do pčela, koje će ga moći brzo prenijeti. Uz to, otklopite toliko da med ne počne curiti iz saća i sve to provodite pčele nisu u klupku. Ako taj postupak provodite prvi puta, krenite s blagim otklapanjem, dok ne steknete iskustvo kako pčele na taj postupak reagiraju. U slučaju velikog unosa peluda i nektara s proljetnica i veliku aktivnost pčela, otklapanje uzrokuje manje uznemiravanja jer ga pčele ne doživljavaju kao veliku promjenu zbog intenzivnog dotoka «sirovina» iz prirode.
Okretanje plodišnog nastavka za 180° je još jedan način proljetnog poticanja razvoja. Koristan je za one s većim brojem košnica, ali i kada loše vrijeme ne dozvoljava učestalo otvaranje košnice što u ožujku nije nikakvo neuobičajeno stanje. Time se postiže da zalihe budu kod leta, što nije prirodna pozicija jer se teže kontrolira krađa, a leglo je udaljeno od leta. Naime, leglu treba više svježeg zraka, pa se prirodno nalazi bliže letu. Takvo stanje je nužno dok još pčelac nema velik broj pčela koje unutar košnice mogu raspodjeljivati zrak po potrebi. Ipak, ovaj postupak ne preporučam kod slabijih pčelaca jer sam primjetio da dolazi do zastoja u razvoju. Vjerojatno se smanjuje broj izletnica, koje su angažirane prebacivanjem zaliha, pa se ne iskoristi dovoljno peludna paša. Zbog promjenjivog vremena u ožujku, dnevni izleti mogu trajati svega 30-60 minuta, pa tjedan takvih dana može značiti dnevni nedostatak peluda što usporava razvoj ionako slabijeg pčelca.
Postoji još jedan način poticanja – okretanje nastavka «naglavce», koji je opisao Deajn Krečulj. Nisam ga probao, pa ga ne mogu komentirati, ali vrijedi pokušati.
Ukoliko imate pčelce bez hrane, pogača neće biti dovoljna i s njom će pčele samo «životariti». Najbolja pomoć je dodatak pokojeg medno-peludnog okvira iz zalihe. Ukoliko ga nemate, unos hrane valja povećati večernjom prihranom šećernim sirupom (2:1-šećer:voda). Dodane količine neka budu taman onolike koliko pčele mogu prenijeti iz hranilice za 1 noć. Prihrana sirupom je nužna mjera jer vrlo često zahladi, pa pčele ne posjećuju pojilicu, a sirup stoji.
Međutim, u slučaju nedostatka peluda, prerada čistog šećernog sirupa će iscrpiti proteine iz tijela pčele i doći će do proljeva, a ponekad i do uginuća. Stoga, nije naodmet dodati i nekakav nadomjestak proteina (kvasac, soja, mlijeko...)

Proširivanje   
Gore opisani postupci važni su za prvu polovicu ožujka, no kako je najhladniji dio godine ipak bio povoljan za razvoj legla, kod dobrih pčelaca u drugoj polovici ili zadnjoj trećini ožujka valja pristupiti proširivanju. Naime, približio se trenutak kada zbog bujanja legla i dotoka peluda i nektara u košnici postaje «tijesno». U literaturi se često koriti rečenica da, citiram: «prerano proširenje može usporiti razvoj, a prekasno dovesti do rojenja». Na tu sam izjavu uvijek gunđao jer i ne pomaže puno. Međutim, za shvatiti je i autore koji ne mogu anticipirati sve aspekte mnogih pčelinjaka i pčelaca na njima. Kako god, pokušat ću malo dopuniti gore citirani savjet. Predradnja velikog proširenja plodišta jest dodavanje okvira građevnjaka. Neki ga dodaju na deseto, a neki odmah na osmo mjesto u košnici, čime se osigurava zapošljavanje mladih pčela. Građevnjak osigurava izgradnju trutovskog legla koje pčele forsiraju, odmah nakon ostvarivanja stabilnih i sigurnih količina radiličkog legla. U nedostatku građevnjaka neizbježno prerađuju radiličke stanice ili eventualno dodanu satnu osnovu. Građevnjak je indikator razvoja zajednice. U slučaju jakog unosa iz prirode, moguće je da će matica biti blokirana. Tada valja i pun okvir izvaditi kako bi se stavio građevnjak. Više takvih okvira može se staviti u one sa slabim zalihama ili u najjaču zajednicu u dodatni nastavak iznad plodišta ako ne postoje vijenci meda i peluda ili ispod legla ako postoje.

Prvo proširenje   
Ovaj korak se ostvaruje dodatkom drugog nastavka. U onih pčelaca koji su na jednom nastavku, postavljanje drugog je beskorisno ako zahladi. Pomoći može postavljanje najlona preko ¾ površine donjeg nastavka kako se nebi previše gubila toplina, a ipak omogućilo prelaženje pčela. Ako je pčelac brojčano jak i s barem 5-6 okvira legla, prevješavanjem 1 okvira legla i 2 okvira zaliha može privući maticu u gornji nastavak.
U prednosti su oni koji u svojoj tehnologiji koriste okvire za polunastavke ili okvire farrarovih dimenzija koji su manji od standarnog LR okvira, pa se dodani okviri iznad legla, lakše prihvate i zaposjednu.
Čime god raspolagali vrijede dva pravila:
1. matica u ovom periodu prelazi i zalijega samo okvire u kojima je već odgojeno 2-3 generacije pa ga svakako osigurajte u nastavku kojim se proširuje leglo.
2. nakon proširenja, u nedostatku dobre proljetne paše, podražajno prihranjujte ili stavite pogaču jer će tako više pčela obitavati u gornjem dodanom nastavku, pa će se i matica lakše odlučiti na prelazak.
Ovo proširenje je jedan od najbitnijih zahtata u proljeće koje može odrediti daljnji tijek razvoja pčelca. Često i prohladno i vjetrovito vrijeme ne smije biti razlog odustajanja od tog posla - valja dobro naložiti dimilicu i pripremiti se na ubode.
Prije otvaranja košnice iz budućeg gornjeg nastavka izvatiti 4-5 praznih okvira i napraviti mjesto za prevješene okvire. U donjem nastavku vađenjem prvih okvira može se točno procijeniti snaga pčelca, a ovisno o tome i koliko će se okvira prevjesiti. Po prevjesu, u donjem nastavku približiti bočne okvire da se ne izgubi integritet klupka, a sa strane prostor nadomjestiti prazni okvirima. Potom nastavak s prevješenim okvirima staviti na donji nastavak te košnicu zatovriti. Cijeli postupak traje oko 5 minuta kada se stekne malo prakse.
Tijekom ovog prevješavanja može se točno utvrditi stanje u košnici, što detaljno valja zabilježti u pčelarski dnevnik.

Petrinja, veljača 2008.                            Boris Bučar