spacer.png, 0 kB

Vrijeme danas

Zagreb:
16°C
1010mb

19 km/h
Osijek:
17°C
1010mb

10 km/h
Zadar:
13°C
1014mb

10 km/h
Dubrovnik:
14°C
1015mb

11 km/h
Rijeka:
16°C
1012mb

10 km/h
Karlovac:
15°C
1010mb

13 km/h
Split:
14°C
1014mb

2 km/h

Posjetitelja od 13.11.2007.
spacer.png, 0 kB
Ručno hvatanje i obilježavanje matice
Nedjelja, 23 Ožujak 2008

Milan Jovanović         
ul. Radoja Krstića br. 37/16 37240 Trstenik (063) 8325-970, (037) 713-335 Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript


  Milan Jovanović je proizvođač pčelarskog noža "Labud" koji je načinjen od inoksa i orahovine.  Može se naručiti na adresu:
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript


Za pčelare početnike


HVATANJE MATICE RUKOM
Da bih se osposobio za ručno hvatanje matice, što predstavlja veštinu koja umnogome ubrzava rad na pčelinjaku, u početku sam morao osmisliti postupak i etape kako bi brzo savladao ovu tehniku koju mora poznavati svaki komercijalni odgajivač matica.
Kupio sam prvo specijalni stakleni hvatač (češke proizvodnje) i odustao od njega jer se pokazalo da faktor vreme igra veoma veliku ekonomsku ulogu.
Što se stresa tiče, mislim da je kod drugih postupaka stres možda i veći, jer je pritisak uvek duž celog matičinog tela uključujući i najosetljiviji – trbušni deo. Kod ručnog hvatanja sve je  usredsređeno na grudni, veoma tvrdi deo.
Potreban je osećaj koji se dobija vremenom. U početku sam imao strah da ne povredim maticu, ali taj neprijatni osećaj treba pobediti i sve će postati stvar rutine. Potrebno je vežbati na trutovima i starim maticama.
Deo gde se matica hvata je veoma tvrd (grudni deo-toraks) i potrebno je uraditi nešto veoma nehumano da bi došlo do oslobađanja od  straha. Jednostavno treba pritisnuti jednu veoma staru maticu na grudnom delu (do smrskavanja) i osetiti  kolika je sila potrebna da „pukne“ toraks.
Trbušni deo se ne sme taknuti, jer je sve mekano i lako povredljivo, pogotovo što se tu nalaze vitalni organi matice.
Postupak za desnoruke (za levoruke je sve obrnuto) je sledeći:
Palac i kažiprst desne ruke se spajaju imitirajući makaze pri vrhu spojenih prstiju. Prsti pri vrhu prvo stoje rašireni. Kada se uoči matica na saću, bez ikakvog straha prste treba približiti na oko 0,5–1 cm od grudnog dela, a u pravcu kretanja matice (slika 1).

 

 

 










Kada se oseti trenutak smirivanja matice, prsti se naglo usmeravaju ka grudnom delu matice sve dok vrhovi prstiju blago ne dodirnu saće ( sl.2).

Sada, kada je ona blago pritisnuta na saću (sa tako raširenim prstima), prsti pri vrhu se skupljaju klizeći "na gore" po bočnim delovima grudnog dela, sve dok se ne spoje. Kada se prsti spoje, matica se sigurno hvata za krila  jer su krila baš  tu, gde je prethodno izvršen taj blagi pritisak(sl.3).

Sada se levom rukom (opet sa kažiprstom i palcem) lagano klizi po palcu i kažiprstu desne ruke  na dole, da ne bi došli u situaciju da neka od nogu matice, pri hvatanju ode "na gore", a tim činom bi povećali verovatnoću  povrede pošto ona stalno maše nogama dok je držimo za krila (sl. 4 i 5 ).


Sada je matica u levoj ruci . Osećaj za ovaj pritisak (da vam matica ne pobegne) mora se stvoriti (sl. 6 ).

Desnom rukom se uzima obeleživač i vrši se obeležavanje (slika 7).

Kada se pusti obeleživač, matica se opet desnom rukom hvata za krila. Ona tada mora sve noge hitro pokretati.
Uredba Evropske unije o organskoj proizvodnji u pčelarstvu zabranjuje potsecanje krila matici, ali u SAD, na primer, ovaj postupak se po želji kupca, ugrađuje u cenu matice i košta 1$ (slika 15).

Na kraju se matica ubacuje u kavez, ali za početnika će sigurno biti muka ugurati maticu u rupu na kavezu, jer se dešava da kada glava prođe, ona nikako neće prednjim nogama unutra. Tu se gubi dosta vremena, posebno kada je veća serija u pitanju  i tada se mora upotrebiti sila na zatku matice, što opet povećava verovatnoću povrede.
Ako je u pitanju Bentonov kavez mnogo je lakše i brže, a i manja je verovatnoća od povreda, ako gornja mrežica nije zaheftana. Tada se matica direktno ubacuje sa gornje strane kaveza (rupa na kavezu mora biti zatvorena), a onda se mrežica heftalicom pričvrsti za drvo (slike 8 i 9).


Nakon toga, skida se čepić i ubacuju se pčele (4–6). Levom rukom (palcem) drži se otvor zatvoren dok se desnom rukom ne uhvati pčela. Pri ubacivanju pčela slično se postupa i biraju se pčele koje uzimaju med u ćeliji (slike 10 i 11).


Glava pčele se gura u rupu na ulazu, gde se pritom pri vrhu šire palac i kažiprst (sl.12, 13 i 14).



Ona dalje sama ulazi u kavez.
Kada se spoje svi ovi "kadrovi", sve ubrzo prerasta u "film", čija brzina raste u zavisnosti od broja pokušaja.
Posle nekog vremena nestaće potreba za slikom 2 i matica će se odmah hvatati direktno za krila pošto će "osećaj" učiniti svoje.









 

 

 




 
spacer.png, 0 kB
spacer.png, 0 kB
Copyright 2007 by dr. Miroslav Farkaš
info@pcelinjak.com
free joomla templates Joomla tutorials joomla themes