spacer.png, 0 kB

Vrijeme danas

Zagreb:
17°C
1010mb

16 km/h
Osijek:
18°C
1010mb

14 km/h
Zadar:
14°C
1014mb

11 km/h
Dubrovnik:
15°C
1015mb

13 km/h
Rijeka:
16°C
1012mb

11 km/h
Karlovac:
17°C
1010mb

11 km/h
Split:
15°C
1014mb

3 km/h

Posjetitelja od 13.11.2007.
spacer.png, 0 kB
Francuska iskustva sa suncokretom i gaučom
Srijeda, 26 Ožujak 2008

Autor: Srđan Todorovski
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

FRANCUSKA ISKUSTVA SA SUNCOKRETOM I GAUČOM

Gaučo nije jedini ubica

 Dvadesetšesto savetovanje pčelara u organizaciji SPOV-a (Savez pčelarskih organizacija Vojvodine) održano je prvog marta u Novom Sadu, u sali sportsko-rekreativnog centra SPENS. U planu savetovanja bilo je predviđeno 5 predavanja. Svakako, najinteresantnije je bilo predavanje Anri Klemana (Henri Clement), Predsednika Nacionalnog saveza pčelara Francuske na temu: Francuska iskustva sa suncokretom i gaučom. Zahvaljujući ovom predavanju, Novosadsko savetovanje pčelara 2008. godine ostaće posebno upamćeno. Pčelarski prijatelj odazvao se pozivu Žike Stojanovića, koji je bio domaćin gostu iz Francuske za sve vreme njegovog boravka u našoj zemlji. Predavanje uz kompjutersku prezentaciju i mnoštvo originalnih fotografija održao je besplatno. Hvala mu na tome!

Pored navedene teme, održana su još i sledeća predavanja:

1.     Anri Kleman: Francuska iskustva sa suncokretom i gaučom;

2.     Prof.dr.sci. Radmila Šovljanski: Pesticidi i pčele;

3.    Prof.dr.sci. Radmila Šovljanski: Trovanje pčela insekticidima;

4. Zoran Stanimirović, Jevrosima Stevanović i Dragan Mirković: Preveniranje i kontrola američke kuge, nozemoze, varoze i nekih virusnih infekcija pčelinjih zajednica;

5.    Dragoslav Bugarski: Tehnika pčelarenja i seoba sa osvrtom na LR košnicu.

Predsednik organizacionog odbora bio je poznati pčelar Momčilo Končar.
Na savetovanju u NS organizator je obezbedio odličnog prevodioca, gospođicu  Natašu Radusin, asistenta francuskog jezika na Filološkom fakultetu u Novom Sadu. Za članove SPOV-a savetovanje je bilo besplatno, uz pismenu potvrdu o članstvu koju trebaju uzeti u svom DP. Za ostale pčelare ulaz je bio 400 dinara.

Radi lakšeg praćenja problema upotrebe insekticida u poljoprivredi i posledice toga čina  na pčelarstvo, organizator je predvideo predavanja 2 i 3, što je omogućilo bolje razumevanje izlaganja francuskog pčelara.

Za potrebe ovog izveštaja definisaćemo nekoliko osnovnih pojmova iz oblasti zaštite bilja:

Indeks toksičnosti (opasnosti) - broj koji opisuje nivo toksičnosti pesticida;
Karenca - vremenski period kada je zabranjena upotreba tretiranog objekta;
Neželjene posledice - manifestacije koje se javljaju na biljkama, životinjama, u hrani, vodi zemljištu i kod čoveka u raznim patološkim oblicima;
Molekulska formula - opisuje hemijsko jedinjenje pomoću broja atoma hemijskih elemenata koji grade to jedinjenje;
Pesticidi - pretežno složena hemijska jedinjenja, organskog porekla, namenjena poljporivredi. Pored molekulske formule njih opisujemo strukturnom formulom, stehiometrijskom formulom, hemijskim nazivom, trgovačkim nazivom i dr. Trgovačkih naziva može biti mnogo. To zavisi od proizvođača i distributera, a takođe i od različite pripreme jednog istog pesticida za različite upotrebe;
Insekticidi – supstance koje se upotrebljavaju za suzbijanje štetnih inseakta.

Radi bržeg pretražuvanja interneta i lakšeg snalaženja u mnoštvu preparata navodimo hemijske nazive tri najopasnija insekticida, sa njihovim osnovnim osobinama:

·     IMIDAKLOPRID, trgovački nazivi: GAUCHO, PRESTIGE, CONFIDOR, molekulska formula: C9H10ClN5O2, karenca 28 dana, indeks toksičnosti 18919.

·    FIPRONIL, trgovački nazivi: REGENT, COSMOS, molekulska formula: C12H4Cl2F6N4OS, karenca 14 dana, indeks toksičnosti 4796.

·         TIAMETOKSAM, trgovački nazivi: CRUISER, ACTARA, molekulska formula: C8H10ClN5O3S, karenca 14 dana, indeks toksičnosti 8333.

 Sistemik je insekticid koji deluje počev od semena, pa preko korena i biljke, sve do cveta i polena. Takvi su gore navedeni insekticidi. Poređenja radi, amitraz ima indeks otrovnosti 33 !!!

Perzistentnost je vreme zadržavanja pesticida u zemlji, vodi, hrani, a najgore od svega, u organizmu ljudi i životonja. Za imidakloprid perzistentnost je duža od tri godine!!!

Nekoliko najzanimljivijih odlomaka vezanih za veoma uspešno predavanje Anri Klemana:

1.     Gaučo "štiti" biljku od semena do semena, tj. od setve do žetve. Međutim, molekuli aktivne materije zadržavaju se u tlu još 3 godine, pa ako se naredne godine, recimo, na istu parcelu zaseje uljana repica ili detelina ili neka druga medonoša, pa iako njihovo seme nije bilo tretirano gaučom, doći će do stradanja pčela.

2.    U prva četiri dana na suncokretovoj paši se ništa ne primećuje, rad pčela je dobar, unosi se i nektar i polen. Problemi nastaju od 5. dana (prema zapažnjima Bože Petrovića od 3. dana, prim. a.), ne vide se mrtve pčele u košnici, ali pčele nestaju. Gde su!? Ostale su u ataru jer su postale dezorjentisane, ne znaju da se vrate u svoju košnicu. Čest je slučaj da u svojoj dezorjentaciji ne stanu na sam cvet suncokreta, nego na listove ili latice suncokreta.

3.    Ono što preživi i zazimi, doživljava drugu fazu problema negde u februaru mesecu zbog korišćenja lagerovanog, zatrovanog suncokretovog ili kukuroznog polena kojim se hrane larve i tako bivaju otrovane.

4.    Možemo li da se zapitamo sta se dešava sa mlekom ili mesom ili suncokretovim uljem koje mi kasnije konzumiramo, ako su domaće životinje (krave, ovce, koze, svinje) jeli kukuruz ili suncokretovu sačmu, a ove biljke bile tretirane imidaklopridom. Zbog dugotrajne perzistentnosti i osobine nagomilavanja u organizmu, male količine u zemlji i vodi povećavaju se 10.000 i više puta u toplokrvnim organizmima, uključujući ljude i decu !!!!

5.    Posebnu pažnju skrećem na činjenicu da je moćni Bajer posle gauča izbacio 2004. još jedan insekticid pod imenom Regent čija je aktivna materija fipronil. Smrtnost pčela je gotovo ista, a toksičnost 0,0047 milagrama po pčeli. Ubuduće, ako uopšte budemo išli u atar, moramo da saznamo unapred da li su sunokret i kukuruz bili tretirani gaučom ili regentom, a ako jesu - bežimo glavom bez obzira.

6.    Šokantan je bio i podatak u smislu dokaza zatrovanosti francuskog atara. Postavljeno je oko 20 košnica na krovovima javnih zgrada u Parizu (Opera i dr.) gde su takve košnice donosile i do 100 kg meda po košnici, a u ataru svega oko 15 kg po košnici. Gde je onda mesto našim pčelama u gradovima ili u ataru? Ovim testovima se želelo pokazati da gradska sredina i pored smoga je mnogo manje zatrovana od atara zbog prisustva mnogih insekticida. Prošle godine je broj pčelara Francuskog saveza opao sa 84.500 članova u 2006. na oko 70.000 članova u 2007. Francuska je smanjila broj košnica sa 1.300.000 na 1.170.000. Nacionalni savez pčelara Francuske okuplja veliki broj pčelara i raspolaže sa značajnim finansijskim sredstvima. Posle svega, mnogi su se pčelari s pravom pitali da li smeju uopšte da idu na suncokret ili generalno u atar. Mnogi francuski pčelari ne idu u atar.

7. Interesantan je još jedan francuski ogled. Košnice su postavljene 30 metara od auto-puta. U analiziranom medu nisu nađeni produkti sagorevanja benzina. Zaključak je da pčela bira šta unosi u košnicu (zahvaljujući svojim izuzetnim čulima).

8. Frapantna je činjenica da gaučo isparava iz suve oranice i truje sve oko sebe. Samo 70 g po hektaru napravi rusvaj. (To objašnjva zašto sam celo prošlogodišnje sušno proleće nalazio mrtve pčele ispred poletaljke. Imao sam i ranije sasvim dobro objašnjenje, međutim ova činjenica se sasvim uklapa u katastrofalno stanje. Činjenice ne mogu utešiti, ali mogu pomoći da se bolje odlučuje i planira pčelarenje. Dakle, ako se selimo u atar, obratimo pažnju i na ovog i ostale ubice naših pčela).

 Komentari sa pčelarskog foruma

Na francuskim web stranicama www.unaf-apiculture.info i www.rhone-apiculture.fr piše da je od 01.11.2007. do 01.03.2008. zimski gubitak pčela Rone i Lionskog regiona 49%. Na oba sajta piše o protestima pčelara Francuske 21.02.2008. u Parizu, ispred Ajfelove kule zbog novog ubice pčela – cruiser-a, koji je najpre registrovan u Nemačkoj i Italiji, a sada i u Francuskoj”.

 “Borba sa moćnim hemijskim koncernima  uzaludna je i za mnoge manje države,  a za pojedince jeste fantastika. Ja mislim da su francuski pčelari dobili tu jednu bitku sa Bajerom (ali ne i rat) samo zahvaljujući ogromnim gubicima pčela, a to je prevelika žrtva.”

 U razgovoru sa jednim francuskim pčelarom odgovorio da je tačno da je prodaja Gauča zabranjena, ali da su umesto njega pustili u prodaju još otrovnije sredstvo, naravno, pod drugim nazivom (fipronil, prim. a). Njegov komentar je bio da je sve to biznis. Nijedan od njih ne seli pčele na suncokret. Pitanje je koliko je u stvari državnim organima zaista stalo da zaštiti nekog pojedinca, dok u isto vreme odobrava upotrebu sredstva za masovno uništenje zbog industrijske (robne) proizvodnje. Ustvari, hoću da kažem da za nas obične pčelare dokazivanje krivice trovača graniči sa fantastikom, ukoliko nemate brdo para i tim advokata, a kamoli terati se sa hemijskim koncernom čiji je cilj profit.”

Zaključak
-Poučeni francuskim iskustvima znamo da možemo pobediti. Međutim, svi pčelari moraju biti ujedinjeni, ubedljivi i uporni;
-Mora se predočiti najširoj javnosti da su svi ugroženi, posebno deca i slabi;
-Omogućiti suživot pčela i napredne poljoprivrede uz upotrebu manje toksičnih pesticida;
-Država mora preduzeti mere da se očuva izuzetno vredan pčelinji fond Srbije, putem povoljnih kredita i pomoći u zanavljanju postradalih pčelinjaka;
-Edukacija poljoprivrednika i pčelara;
-Naplata polinacije uz osiguranje pčela;
-Lobiranje pčelara u nacionalnim ministarstvima da se spreči zagađivanje naših plodnih njiva stranim opasnim semenom, već da se koriste domaći neotrovni hibridi koji koštaju 350 dinara i uspešniji su u našim uslovima. A strani zatrovani košta 2.000 dinara.

Izvor:

·    Zbornik radova sa 26. savetovanja
·    Diskusije sa pčelarskog foruma (Žika Stojanović, Predrag Cvetković, Bojan Paunović)
·    Internet

Srđan Todorovski
___________________

Tekstovi na istu temu na Webpčelinjaku:

Pesticidi i pčele

Pčelari, opasnost

---------------------------------------
Utjecaj pesticida na ljudsko zdravlje
Linkovi:

 Pesticidi i zdravlje

Pesticidi i rak dojke

Urogenitalne anomalije

Anomalije srca

Kongenitalne anomalije

Parkinsonova bolest

Spermiogram

Reprodukcijsko zdravlje muškaraca

Pesticidi povezani s tumorima na mozgu

Pesticidi - kako izbjeći trovanje 

 
spacer.png, 0 kB
spacer.png, 0 kB
Copyright 2007 by dr. Miroslav Farkaš
info@pcelinjak.com
free joomla templates Joomla tutorials joomla themes