| Francuska iskustva sa suncokretom i gaučom |
| Srijeda, 26 Ožujak 2008 | |
|
Autor: Srđan Todorovski FRANCUSKA
ISKUSTVA SA SUNCOKRETOM I GAUČOM
Gaučo nije
jedini ubica
1. Anri Kleman: Francuska iskustva sa suncokretom i gaučom;
2. Prof.dr.sci. Radmila Šovljanski: Pesticidi i pčele;
3. Prof.dr.sci. Radmila Šovljanski: Trovanje pčela insekticidima;
4. Zoran Stanimirović, Jevrosima
Stevanović i Dragan Mirković: Preveniranje
i kontrola američke kuge, nozemoze, varoze i nekih virusnih infekcija pčelinjih
zajednica;
5. Dragoslav Bugarski: Tehnika pčelarenja i seoba sa osvrtom na LR
košnicu. Radi lakšeg
praćenja problema upotrebe insekticida u poljoprivredi i posledice toga čina na pčelarstvo, organizator je predvideo predavanja
2 i 3, što je omogućilo bolje razumevanje izlaganja francuskog pčelara.
Za
potrebe ovog izveštaja definisaćemo nekoliko osnovnih pojmova iz oblasti zaštite
bilja:
· IMIDAKLOPRID, trgovački nazivi: GAUCHO, PRESTIGE,
CONFIDOR, molekulska formula: C9H10ClN5O2, karenca 28 dana, indeks toksičnosti 18919.
· FIPRONIL, trgovački nazivi: REGENT, COSMOS, molekulska formula: C12H4Cl2F6N4OS,
karenca 14 dana, indeks toksičnosti 4796.
· TIAMETOKSAM, trgovački nazivi: CRUISER, ACTARA,
molekulska formula: C8H10ClN5O3S, karenca 14 dana, indeks toksičnosti 8333.
1. Gaučo "štiti" biljku
od semena do semena, tj. od setve do žetve. Međutim, molekuli aktivne materije
zadržavaju se u tlu još 3 godine, pa ako se naredne godine, recimo, na istu
parcelu zaseje uljana repica ili detelina ili neka druga medonoša, pa iako njihovo
seme nije bilo tretirano gaučom, doći će do stradanja pčela.
2. U prva četiri dana na suncokretovoj
paši se ništa ne primećuje, rad pčela je dobar, unosi se i nektar i polen.
Problemi nastaju od 5. dana (prema zapažnjima Bože Petrovića od 3. dana, prim.
a.), ne vide se mrtve pčele u košnici, ali pčele nestaju. Gde su!? Ostale su u
ataru jer su postale dezorjentisane, ne znaju da se vrate u svoju košnicu. Čest
je slučaj da u svojoj dezorjentaciji ne stanu na sam cvet suncokreta, nego na
listove ili latice suncokreta.
3. Ono što preživi i zazimi, doživljava
drugu fazu problema negde u februaru mesecu zbog korišćenja lagerovanog,
zatrovanog suncokretovog ili kukuroznog polena kojim se hrane larve i tako bivaju
otrovane.
4. Možemo li da se zapitamo sta
se dešava sa mlekom ili mesom ili suncokretovim uljem koje mi kasnije
konzumiramo, ako su domaće životinje (krave, ovce, koze, svinje) jeli kukuruz
ili suncokretovu sačmu, a ove biljke bile tretirane imidaklopridom. Zbog
dugotrajne perzistentnosti i osobine nagomilavanja u organizmu, male količine u
zemlji i vodi povećavaju se 10.000 i više puta u toplokrvnim organizmima, uključujući
ljude i decu !!!!
5. Posebnu pažnju skrećem na činjenicu
da je moćni Bajer posle gauča izbacio 2004. još jedan insekticid pod imenom
Regent čija je aktivna materija fipronil. Smrtnost pčela je gotovo ista, a
toksičnost 0,0047 milagrama po pčeli. Ubuduće, ako uopšte budemo išli u atar, moramo
da saznamo unapred da li su sunokret i kukuruz bili tretirani gaučom ili regentom,
a ako jesu - bežimo glavom bez obzira.
6. Šokantan je bio i podatak u
smislu dokaza zatrovanosti francuskog atara. Postavljeno je oko 20 košnica na krovovima
javnih zgrada u Parizu (Opera i dr.) gde su takve košnice donosile i do 100 kg
meda po košnici, a u ataru svega oko 15 kg po košnici. Gde je onda mesto našim pčelama u gradovima ili u ataru? Ovim
testovima se želelo pokazati da gradska sredina i pored smoga je mnogo manje
zatrovana od atara zbog prisustva mnogih insekticida. Prošle godine je broj pčelara
Francuskog saveza opao sa 84.500 članova u 2006. na oko 70.000 članova u 2007. Francuska je smanjila broj košnica sa 1.300.000 na 1.170.000. Nacionalni
savez pčelara Francuske okuplja veliki broj pčelara i raspolaže sa značajnim finansijskim
sredstvima. Posle svega, mnogi su se pčelari s pravom pitali da li smeju uopšte
da idu na suncokret ili generalno u atar. Mnogi francuski pčelari ne idu u
atar.
7. Interesantan
je još jedan francuski ogled. Košnice su postavljene 30 metara od auto-puta. U
analiziranom medu nisu nađeni produkti sagorevanja benzina. Zaključak je da pčela
bira šta unosi u košnicu (zahvaljujući svojim izuzetnim čulima).
8. Frapantna je činjenica da
gaučo isparava iz suve oranice i truje sve oko sebe. Samo 70 g po hektaru napravi
rusvaj. (To objašnjva zašto sam celo prošlogodišnje sušno proleće nalazio mrtve
pčele ispred poletaljke. Imao sam i ranije sasvim dobro objašnjenje, međutim
ova činjenica se sasvim uklapa u katastrofalno stanje. Činjenice
ne mogu utešiti, ali mogu pomoći da se bolje odlučuje i planira pčelarenje. Dakle, ako se selimo u atar, obratimo pažnju i na ovog i ostale ubice
naših pčela).
Tekstovi na istu temu na Webpčelinjaku: --------------------------------------- Reprodukcijsko zdravlje muškaraca Pesticidi povezani s tumorima na mozgu Pesticidi - kako izbjeći trovanje
|




