|
 TEHNOLOGIJA
PČELARENJA
Radovi u travnju
Saša Petrić, ing. polj.
Zima 2007/08. nije bila ni oštra ni
duga, ali unatoč tome, na terenu ima dosta gubitaka pčelinjih zajednica Smatram
da je gubitak na križevačkom području vezan za prošlogodišnju sušu, koja je bez
intervencije pčelara prouzročila smanjeno polaganje jaja matica, a time i
slabljenje zajednica, koje su u kolovoz ušle s malo legla i na kraju s
nedovoljno zimskih pčela. Konačan udarac zadali su sami pčelari kasnom dopunom
zaliha šećernim sirupom, pa su iscrpljivane zimske pčele.
Pčelarima početnicima poručio bih da
na pčelinjak gledaju kao na grad ili naselje kojima je za funkcioniranje
potrebna infrastruktura. I pčelama treba osigurati vodu, dobru peludnu i
nektarnu pašu te smještaj na povoljnome mjestu (ne uz močvaru ili na
vjetrometini) i naposljetku mir. Vodu osigurajte pojilicama što prije, tako da
je pčele ne traže po barama i utapaju se, promatrajte aktivnost zajednice na
letu - ove godine pčele su prvi pelud unijele 6. veljače................
Zdravstvena
problematika i veterinarski savjeti pri uzgoju pčela u travnju
Dr. sc.
Zdravko Laktić
Uzgajivač
selekcioniranih matica
Uvod
Ovo je vrijeme
kada smo se susreli s velikim zimskim gubicima. Mi nemamo preciznih podataka o
kakovim se gubicima radi. Na sastancima naših udruga spominju se potpuno
uništeni pčelinjaci, ali dio pčelara zadovoljava se preživljavanjem svojih
pčela. Možda nam neku indikaciju o zimskim gubicima pokazuju i novinski i
oglasi Hrvatske pčele o ponudi za prodaju pčelinjih zajednica. Naime, nudi se
veća količina zajednica na prodaju.
O čemu ovisi zimsko preživljavanje
zajednica? Stručnjaci su ustanovili da ovisi o četiri osnovna načela:
-- mlada matica
-- dovoljne količine zdrave hrane
-- zdravlje pčela
-- košnice dobre konstrukcije.
Postavlja se pitanje jesu li neki
pčelari zadovoljni preživljavanjem svojih pčela upravo zato jer su poznavali i
primijenili osnovne gore navedene uzance pri uzimljavanju svojih pčelinjih
zajednica. Mi ćemo se u ovom napisu zadržavati samo na problematici vezanoj za
zdravlje pčela....................
Skupljanje
propolisa?
Tonći Prnjak,
član UO HPS-a iz Splitsko-dalmatinska županije
Rijetko koji pčelar u svoj godišnji
plan i pripremu uvrštava i proizvodnju propolisa. Propolis nije proizvod od
kojeg pčelar može ostvariti velik prihod, ali će pokriti dio troškova. Svaki
komercijalni pčelar sa 30 i više košnica trebao bi proizvoditi i propolis. U
posljednje vrijeme, popularizacijom propolisa i njegovih ljekovitih svojstava
javio se tržišni potencijal ovog pčelinjeg proizvoda, no ne treba očekivati
dramatičan rast potražnje.
Propolis je ljepljiva smolasta tvar
zeleno-sive, narančasto-smeđe do crvene boje, koju pčele skupljaju s pupova
biljaka i kojom oblijepe unutrašnjost košnice.
Na skupljanje propolisa utječu mnogi
čimbenici. Prikupljanje propolisa je genetski predodređeno. Anatolijska pčela
na primjer ima pretjeran i neumjeren nagon za skupljanje propolisa. Naša siva
pčela (Apis melifera carnica) ima najniži nagon za skupljanje propolisa od svih
europskih pčela. Prisutnost propolisa u košnici s tehnološkog stajališta
predstavlja negativan utjecaj, zbog kojeg je otežano rukovanje slijepljenim
drvenim elementima. Upotreba pčelarskog alata uzrokovana je isključivo
prisutnošću propolisa. Zato su neke pčelinje pasmine napuštene i izbačene iz
komercijalnog uzgoja. Iako imaju vrlo izražen nagon za skupljanje viškova meda,
sužavanje leta i povezivanje saća na nepoželjan i prečvrst način, predstavljale
su nerješiv tehnološki problem. ...............
APITERAPIJA
Pčelinji
proizvodi u zaštiti ljudskog zdravlja
Prim.
mr. sc. Josip Lončar, dr. med.
Pelud ili
cvjetni prah muške su spolne stanice biljaka, koje pčele skupljaju i pohranjuju
u saće kao izvor bjelančevina, važnih vitamina (A, B-kompleksa, C, D, E, K, i
rutin) i 28 minerala, te mnogih minerala u tragovima. Toliko bogatstvo
hranjivih tvari nije pronađeno ni u jednom drugom proizvodu. Od 22 poznate
aminokiseline u biokemiji, sve su nađene u peludu, jednako kao i brojni enzimi
i koenzimi važni za probavu (čak njih 5000). Peludi je vrlo malo, a ona
pozitivno djeluje na rast i razvoj, povećava plodnost, broj leukocita,
eritrocita i trombocita, poboljšava cirkulaciju krvi, ima biostimulativna i
regenerativna svojstva (jetre), protubakterijski učinak (na gram negativne
bakterije) na želučano crijevne bolesti i infekcije mokraćnih putova (Esherihia
coli, Salmonella, Proteus vulgaris), djeluje na lipidni metabolizam (smanjenje
triglicerida), usporava starenje, olakšava probavne smetnje, potiče tek,
održava homeostazu organizma, povećava otpornost na bolesti, jača koronarne
arterije i mišićno tkivo srca, ublažava iscrpljenost, olakšava umni rad, poboljšava vid, potiče rast kose, učinkovit
je u kozmetici.........
ISTRAŽIVANJE
Liječenje zrakom iz košnice
N.V.
Uljanič, preuzeto iz ”Pčelovodstvo” 5/2005.
Eterična ulja propolisa, meda i voska, matične mliječi i perge,
aromatične tvari i fitoncidi cvjetova, nektara i voska, koji se oslobađaju iz
košnice s pčelama, dezinficiraju zrak oko pčelinjaka u polumjeru do 200 metara.
Takva mikroklima poboljšava stanje bolesnika, utječe na njihovo ponašanje,
povećava im tek, poboljšava san i raspoloženje, odnosno produljuje život.
Izlazeće frakcije iz košnice stimulativne su za dišni, želučano-crijevni i
kardiovaskularni sustav, te poboljšavaju stanje živčanog sustava.
Aerostimulansi iz pčelinje zajednice povećavaju radnu sposobnost, poboljšavaju
rad pluća, povećavaju imunitet organizma. U raznoj literaturi nalaze se tvrdnje
koje upućuju na to da rad na pčelinjaku produžava život. Zašto onda ne bismo
koristili ozračje košnice u ljekovite svrhe?
|
