spacer.png, 0 kB

Vrijeme danas

Zagreb:
16°C
1013mb

calm km/h
Osijek:
16°C
1014mb

5 km/h
Zadar:
17°C
1014mb

calm km/h
Dubrovnik:
25°C
1013mb

14 km/h
Rijeka:
20°C
1014mb

calm km/h
Karlovac:
16°C
1013mb

calm km/h
Split:
22°C
1014mb

10 km/h

Posjetitelja od 13.11.2007.
spacer.png, 0 kB
Matica papirnata kraljica?
Subota, 03 Ožujak 2007

Autor: Boris Bučar,dipl.ing. prehrambene tehnologije
Petrinja

http://bo.pcelinjak.com/

MATICA PAPIRNATA KRALJICA?

Mnogi, ne samo pčelari, smatraju da je matica (engl.= queen bee) pčelinja kraljica. Ona je najvažnija karika svakog pčelinjeg društva i osnova njegovog opstanka. Maticu proglašavaju odgovornom za sve što se događa u košnici. Da li je doista tako? Znači li to da je pčelinja zajednica kruto kraljevstvo u kome kraljica odlučuje o svemu ili možda podanici imaju zadnju riječ? Ili su to samo prihvaćeni oblici opisivanja koji su dobili dogmasticčke atribute? Smijemo li o tome raspravljati ? Valjda.

MATICA - PČELE RADILICE

Razmotrimo uobičajeni postupak podražajnog prihranjivanja; većini dobro poznat način radi povećanja broja pčela. Kaže se da se time potiče matica u zalijeganju jaja. Kako matica zna da je njena zajednica prihranjena? Vjerojatno ne zna jer sama ne ide do hranilice (barem joč nisam susreo nekoga tko to može potvrditi). Možemo li reći da su pčele te koje odlučuju kada će matica krenuti s povećanim polaganjem jaja?

Izgleda da je tako jer bi matica, hraneći se istovjetno, nastavila leči i u kasnu jesen i zimu, što doista i čini u krajevima s umjerenom zimom. Ona ne zna koji je mjesec i ne zna kakvo je stanje s nektarom.

Pčele osjete hladnoću, nedostatak nektara i obilja u košnici, no i kod smanjenog dotoka hrane u košnicu, u normalnih pčelinjih društava, matica nije gladna, a kod najvećih hladnoća, matici u sredini klupka nije hladno.

Podražajnom prihranom, pčele pojačano hrane maticu matičnom mliječi i u njenom tijelu se pojačava stvaranje jajašaca koje ona ima potrebu položiti u stanicu. Grubo, ali možda pčele promatraju maticu samo kao stroj čija brzina polaganja jajašaca ovisi o kvaliteti hrane koju joj dostavljaju.

Naravno, takav pogled može pomoći u razumijevanju ponašanja pčela kada se razmišlja o karakterističnim fazama kroz koje prolazi pčelac i može pomoći kod planiranja tehnoloških zahvata u slučaju ljetne suše ili primjerice kod sprječavanja rojevnog stanja.

Stoga, osobno smatram, da odluku o rojenju donose podanice, a ne sama kraljica; ona samo čini ono na što je podanice prisiljavaju.

Ipak, odnosi nisu tako ''crno-bijeli'' i stoga postoje načini ophođčenja među članovima pčelca koji pomažu održavati stalnu komunikaciju. Neki su nam poznati, a mnogi zasigurno nisu.

U to se najbolje uvjeri svatko tko pokuša dodati novu maticu, a da ne zadovolji osnovne preduvjete kod tog postupka. Također, oduzimanje matice za kratko vrijeme dovodi do uzbuđčenosti cijelog pčelca što čovjek zamjećuje karakterističnim zujanjem.

Pčele socijalnim kontaktom ''dijele'' feromon matice pa se i na taj način očituje ''snaga'' matice. Vjerojatno zato mlada matica dok nema svojeg legla ''pjeva'' kako bi privukla pažnju okolnih pčela koju još nema. Interesantno je gledati kako se provlači ispod pčela i svaki puta prisloni uz saće prije nego se oglasi. Zvuk proizvodi vibracijom krilnih mišića koji se preko saća prenosi na pčele koje su na tom okviru i jako ga dobro osjete ; tako im se valjda dodvorava prije nego uspostavi svoj miris stružući se o mnoge pčele ostavljajući svoj feromon na njima.

Evo još jednog primjera da kroz godinu ipak pčele drže glavnu riječ; prošle godine u kasnu jesen sam primijetio da je jedan dobar nukleus bezmatak. Odlučio sam dodati najslabiji nukleusić s doista ''jadnom'' maticom. Koliko god bih ga prihranjivao i dodavao pčela, slabo je napredovao. I tako su se slabi i jaki uspješno spojili i prezimili, a na proljeće me je čekalo iznenađenje ; bivši nukleus je dobro napredovao. Kako je sezona odmicala ovaj nukleus je postao jednim od najjačih pčelaca, dao je 2 nukleusa i obilje meda. Gotovo otpisana matica je legla ''ko' luda'', a leže i dalje.

Ovaj primjer govori kako matica sama za sebe ništa ne znači ma koliko bila dobra ; treba i dobre pčele da do izražaja dođe njen potencijal, tako da se dobre i loše sposobnosti zajednice ne bi smjele pripisati samo matici.

MATICA - TRUTOVI

Matica može isporučiti samo onakav materijal kakav joj je na raspolaganju, a na dobar dio ne može utjecati. Naime, ranije se smatralo da se matica pari samo s nekoliko trutova , a sada je stav drugačiji i spominje se nekoliko desetaka trutova.

Znam da postoje mnogi napisi o smetnji trutova tijekom sezone. Ipak, naišao sam prije 2 godine na članak gospodina ... koji govori suprotno.

Od tada sam počeo malo više razmišljati o trutovima. Kako vrijeme prolazi, mislim da su previše zapostavljeni u pčelarskoj tehnologiji.

Matica može biti vrlo plodna i opremljena najvećim mogućim brojem jajnih cjevčica i najvećom spermotekom, ali ako je sperma trutova nekvalitetna, rađat će se pčele s lošim higijenskim osobinama, ljute i sklone rojenju. Smatram da je to još uvijek faktor na koji premalo polažu pažnju mnogi uzgajivači matica, pa je još uvijek rijetkost mogućnost kupnje matice s kontroliranom i muškom linijom.

A čini se da će još neko vrijeme tako biti jer postoje pogodna mjesta gdje se trutovi okupljaju iz velikih daljina na koja dolaze i matice - sparivališta.

Kontrolirati kvalitetu na sparivalištima uspjelo je samo organiziranim pčelarskim državama koje su shvatile važnost muške linije na svojstva pčele.

Dokaz se kod mene javlja gotovo svake godine na pčelinjaku, kada pokoji pčelac stalno zaostaje, a onda nagodinu bude odličan. Dokaz je i boja pčela koja u košnici s istom maticom varira kroz godinu ili dvije.

Osim što su trutovi vrlo važni za svojstva pčela koje se rađaju, izgleda da svojim prisustvom pčele čine marljivijima i ''zadovoljnijima''. Njihovi feromoni dobro čine cijeloj zajednici ; vjerojatno se pčele osjećaju sigurnim u svoju buduc'nost zbog dobre moguc'nosti nastavka vrste. Ne mogu statistički značajno potvrditi veći prinos meda zajednica s većim brojem trutova nego ranijih godina kada sam sve poduzimao da ih ima što manje u košnici, ali tako se za sada čini.

Kada se trutovsko leglo poklopi, trutovi , tada još ličinke, nisu niti svjesni da su dobrim dijelom odgovorni i za vrlo moguće rojenje njihove zajednice, jer se mlade pčele u kratkom vremenu prestaju ''trošiti'' hranjenjem zahtjevnijeg trutovskog legla.

Ako prihvatimo da su matica, pčele i trut organi jednog većeg organizma - pčelca, onda sve tri grupe treba tako tretirati jer nedostatak jednog od njih utječe na život organizma u cjelini.

Ove godine sam slučajno imao 2 vage na pčelinjaku. Po brojnosti pčela i količini legla su obje zajednice bile slične, ali jedna je imala maticu koja je ustaljeno legla, dok je druga bila mlada.

Bez obzira na istu ''jakost'', pčelac s mladom maticom je zaostajao u prinosu u odnosu na onu sa prošlogodišnjom maticom. Zanimljivo je postalo nakon mjesec dana kada su se prinosi počeli izjednačavati.

Vjerojatno je u zajednici s mladom maticom s vremenom ustaljen optimalni odnos pčela s raznim zaduženjima makar to na prvi pogled nije izgledalo tako. Svejedno još jedan razlog privlačnosti pčelarenja.

ZAŠTO - ZATO

I konačno, uz sve spomenute rečenice ostaje mi još puno nepoznanica na čije odgovore još nisam naišao.

Primjerice, jasno mi je zašto nakon slučajnog pada košnice pčele budu ljute, ali manje mi je jasno kada ta agresivnost traje nakon što su sve pčele koje su doživjele stres umrle. A još manje mi je jasno zašto agresivnost traje i nakon izmjene matice? Da li to pčele među sobom na neki način ''razgovaraju'' i prenose važne informacije za njihovo preživljavanje kako bi ubuduće mogle ranije reagirati i obraniti se od neprijatelja ili to sam ja širim nekakve mirise povezane sa sjećanjem na nemili događaj svaki puta kada pristupam toj košnici.

Pa, na primjer zašto pčelac koji ''tavori'' pola proljeća na mjestu udaljenom samo pola metra odjednom eksplodira. Utjecaj Zemljinih zračenja i podzemnih voda nije detaljno proučavano na pčele, ali ne može se samo tako odbaciti - konačno, magnetske silnice pčele dobro osjete, zašto ne bi i ostale vrste zračenja?

Zašto pčele na mojem pčelinjaku ne vole plavu boju, ali ih gotovo uopće ne dira prolazak (istina brz) motorne kosilice za travu ispred njihovih leta...

ZA KRAJ

Oduvijek bez posebnog razloga volim promatrati pčele kako dolaze i odlaze s leta, no do ove godine nisam primijetio da svaki trut koji stane na poletaljku, prije odletanja očisti barem svoja ticala, a mnogi i svoje složene oči ; tja, imaju pravo kad kažu da su svi muškarci isti, ali..., treba se ipak spremiti za komada, zar ne?

 

 
spacer.png, 0 kB
spacer.png, 0 kB
Copyright 2007 by dr. Miroslav Farkaš
info@pcelinjak.com
free joomla templates Joomla tutorials joomla themes