Autor: Boris Bučar,dipl.ing. prehrambene tehnologije
Petrinja
http://bo.pcelinjak.com/
 

Med za 21. stoljeće

Poštovani čitatelji,
Koncept prezentacije se stvara na različitim osnovama od onih koje oblikuju tekst, dopis, esej ili slično. Zbog toga tekst vjerojatno ne dočarava prezentaciju «u živo». No, bez obzira na to, evo nekoliko pijedloga...

Vrijednost meda je prepoznata odavno, ali u početku je zbog svoje relativne nedostupnosti korišten samo kao poslastica delicija ili lijek koji se troši u malim dozama. No, kako se uzgoj pčela razvijao, med je bivao dostupniji, pa su zarana ljudi shvatili kako dodavanjem plodova uglavnog voćnog porijekla (orasi, voće, sušeno voće, a kasnije i voćni koncentrati) mogu med podići na višu razinu hranjivosti i korisnosti. To je ono što su ljudi odavna povremeno konzumirali, ali još uvijek su takvi proizvodi rijetki u našim dućanima; makar, malo pristupačnijom cijenom mislim da bi našli svoje potrošače. Još uvijek takva «kombinacija» slovi kao koncentrat zdravlja i nije dovoljno iskorištena na tržištu.

Korak dalje bi bio dodatak biološki vrijednih namirnica koristeći pčele. Postoji nekoliko proizvođača primjerice meda sa sokom od cikle kojime su pčele bile prihranjivane. Poznato je koliko se svježi sok cikle spominje kao pomoć u liječenju ozbiljnih bolesti, no njen okus i brza degradacija uvijek predstavlja probleme. Miješanjem soka cikle s medom u prihrani pčela uspješno se čuvaju svi korisni sastojaci iz soka cikle koji postaje privlačan za konzumaciju (Branko Obranovič ?). Slično bi se moglo učiniti i sa sokom mrkve (?-karoten) ili sokom rajčice (likopen-značajan antioksidans).

Trend u svijetu, manjim dijelom i kod nas su proizvodi zdravlja i dobrog raspoloženja. Doživite osjećaj ugode kao posljedicu balansa između tijela i duše tako što ćete hraneći se pomoći i svojem tijelu ne unoseći štetne tvari, ali pomažući da se istih riješi konzumirajući welness proizvode. Taj trend je započeo u industriji voćnih i mliječnih napitaka i bilo bi šteta ne iskoristiti ga. Sada već svaki renomirani proizvođač ima proizvode funkcionalne hrane kojom privlači kupce i širi tržište. Vrlo često su u igri dodaci obogaćeni raznim probioticima za poboljšanje probave, čišćenja organizma, regulaciju tlaka, antioksidansima, vitaminima, mineralima, esencijalnim aminokiselinama i visokospecifičnim proteinima. Da, netko će reći da može smiješati med i pelud i dobiti isto, ali kada bi med pomiješali s ekstraktom zelenog čaja ili acerole koja ima 30× više C-vitamina od limuna ili 65× više od naranče, dobio bi se savim novi proizvod koji je cool i in, narodski rečeno atraktivan. Važno je napomenuti da moderni kupci ne žele biti samo zadovoljni standardnom kvalitetom, već i oduševljeni kupljenim proizvodom. Stoga važan je koncept, a ne samo sam proizvod («prijateljska» ambalaža, dostupnost, informiranost kupca).

Na izbor nam stoji još mnogo prirodnih izvora koji bi mogli biti kao atraktivni dodaci za funkcionalnu hranu; za primjer mogla bi to biti i aronia koja snižava krvni tlak i štiti krvožilni sustav, te je prebogata flavonoidima i antocijanima (značajni antioksidansi) ili guarana čija tvar guaranin ima 2.5-3× jače djelovanje od kofeina, a sadrži i metil-.... kojeg u modernom govoru možemo nazvati «energy booster». Napici guarane u Brazilu (gdje joj je prirodno stanište) popularniji su od svih «cola» napitaka, a šire se i na druga tržišta. Vjerujem da bi dodatak guarane u med uz primjerice l-carnitin mogao biti vrlo atraktivan «energetski» prizvod koji bih osobno rađe konzumirao od svih ostalih «umjetnih» energetskih napitaka.

I tako, sve dosada spomenute primjere, spretniji i snalažljiviji pčelar mogao bi pripremiti samostalno, no postoji još jedan način kako od meda napraviti atraktivan proizvod za čovjeka 21. stoljeća koji je stalno u žurbi i pod stresom.
Mikroelementi vrlo su važna karika u biokemijskoj funkciji svih živih bića, pa i čovjeka. Međutim, njihove koncentracije su vrlo osjetljiva na promjene u prehrani, pa tako u prevelikoj koncentraciji mogu biti i štetni. Stoga, dodatak selena primjerice, valja provesti pažljivo i stručno. Prednost je u stvaranju kompleksa koji nastaju preradom dodanog sirupa sa selenom nakon dodatka pčelama. Vrlo često su esencijalne tvari vezane u kompleksima s većim molekulama te se tako lakše resorbiraju u organizam i imaju veće iskorištenje. Pri tome je vrlo važno znati kakvi kompleksi nastaju i u kojim koncentracijama. Zbog toga, upotreba u najmanju ruku atomskog apsorpcionog spektrofotometra jest nužna.

Uz sve ranije spomenuto, pravi proizvod može se dobiti samo multidisciplinarnim pristupom uključivanjem od farmaceuta do reklamnih stručnjaka.
Ne umanjujući ostale aspekte koje doprinose poboljšanju zdravlja konzumiranjem proizvoda na bazi meda (vitamini u užem smislu, minerali, esencijalne aminokiseline, ...), većina do sada spomenutih dodataka bogata je antioksidansima. Antioksidansi su tvari koje su u svakom živom organizmu, pa i u čovjeka važni jer održavaju ravnotežu s radikalima koji nastaju kao posljedica disanja i stvaranje energije u stanicama, ali i kao posljedica raznih vanjskih utjecaja.

Stvarni antioksidativni potencijal može se utvrditi samo mjerenjem. Postoji nekoliko metoda, ali kemiluminimetrija se pokazala vrlo praktičnom metodom. Koristeći kemiluminimetar «Photochem» tvrtke Analytik Jena, provedena su preliminarna mjerenja uobičajenih medova na hrvatskom tržištu (screening). Uz relativno slične antioksidativne potencijale, onaj meda hrastove medljike pokazao se oko 20× većim od svih ostalih.
Iznenadivši se ovim rezultatima, shvatili smo da ova mjerenja otvaraju širom vrata za razne projekte kojim bi se točno mogao odrediti antioksidativni potencijal svih spomenutih proizvoda i njihov utjecaj na ostale tvari kojima su pčelinji proizvodi bogati. Funkcionalnost hrane bi doista mogla biti potvrđena, a med bi dobio novu dimenziju koja bi ga zasigurno odvela u 21. stoljeće.

Boris Bučar