TEHNOLOGIJA

 Radovi na pčelinjaku

Saša Petrić

 Svibanj je mjesec glavnih paša, bagrema i kadulje, te pčelaru donosi najviše opterećenja, koje će prijeći u olakšanje početkom glavne paše.
U ovome mjesecu pčelari početnici mogu najviše naučiti o svojim pčelama, naravno kroz rad s njima, kroz otvaranje košnice i promatrajući promjene koje se u njoj zbivaju iz tjedna u tjedan, što treba usporediti s onime što ste pročitali i čuli u razgovoru s iskusnim pčelarima. Naravno, potrebno je razvijati svoj način pčelarenja. Druženja pčelara su veoma pozitivna i poželjna zbog razmjena informacija i razmišljanja u radu s pčelama, pa svaki pčelar od svega što je čuo prihvati najzanimljivije i poslije to primjenjuje u praksi........

Veterinarski savjeti

 Zdravko Laktić

Sa pčelama na paši

 Rodoljub Živadinović

 L. Bornus tvrdi da pčele letačice čine 27,3% ukupnog broja pčela, a da glavni teret skupljanja nektara pada na kućne pčele. Slično misle Klaus Wallner i Ralph Büchler (2003), smatrajući da ih ima oko 30%. Lebedev ističe da ih u jakoj paši nema manje od 50%. A. N. Efremov (1966) pokazuje da je taj postotak još manji, oko 15%, što je, kao što ćete vidjeti, mnogo bliže istini. Tome u prilog ide činjenica da letačica predaje nektar koji preuzimaju 3–4 primateljice, a na jakoj paši njih čak 10–12, kad se pčela i duže zadržava u košnici. Ovo je posljedica tzv. socijalne razmjene hrane, iako ona u ovom slučaju ima mnogo šire značenje. To potvrđuje i činjenica o kojoj je na osnovi istraživanja izvijestio Lindauer (1954), da je sadržaj mednog mjehura kućnih pčela i pčela letačica unutar jedne zajednice takoreći jednak. Prema Taranovu, brzina predaje nektara je različita i iznosi 20 sekundi do nekoliko minuta, što se naročito poveća tijekom intenzivne paše, kada letačica još mora pronaći tako velik broj primateljica.........

Peludna ishrana  i  razvoj pčelinje  zajednice

 Ferid Velagić
Za medonosne pčele pelud je izvor više važnih hranjivih tvari. Razlika u njegovoj hranjivoj vrijednosti utječe na to hoće li ga pčele skupljati. Neke vrste peluda pčele vrijedno skupljaju, dok prema nekim pokazuju jasnu odbojnost. Postoji velika razlika između pčelinjih zajednica u vrednoći skupljanja peluda na jednome terenu.
Pelud je glavni izvor bjelančevina, minerala, masti i nekoliko drugih tvari, dok nektar osigurava obilje ugljikohidrata..........

Vanjska hranilica 2

 Bruno Mavrinac

 U prošlom tekstu opisao sam staklenke Pago soka ili slične, koje su kad bi zapuhala jaka bura, znale ispasti s ravnog dijela koljena. Ovaj problem riješio sam prstenom koji sam izradio od sive vodovodne cijevi za otpadne vode, fi 50 mm. Visina prstena je 40 mm. Na koljeno lule namotao sam ljepljivu ili izolir traku, tako da prsten čvrsto nalegne na stjenke koljena lule, a da se ipak može prilagođavati, ovisno o tome koristimo li staklenku ili bocu.....

ZANIMLJIVOST

Još jedna nepoznanica za pčel(ar)e

 Dejan Kreculj

 Iako su meteorolozi skloni tvrditi kako su vremenski uvjeti “uglavnom u granicama višegodišnjeg prosjeka”, svjedoci smo njihovih drastičnih promjena gotovo iz godine u godinu. Koliko ih tko osobno osjeća, pitanje je zdravstvenog stanja i godina, ali na pčelinjaku su te promjene sve više izrazite. Ove, a i prošle godine, zime gotovo da nije bilo, pčelinje zajednice su na to odgovarajući reagirale, pčelinja paša također......

 APITERAPIJA

 Što je korisno znati o poklopčićima mednog saća?

 Preuzeto iz elektroničke

knjige - Manastirski pčelinjak

S ruskog preveo: Andrija Majić

 Osim poznatih pčelarskih proizvoda, suvremena medicina počinje otkrivati i niz drugih, rijetkih, gotovo zaboravljenih ljekovitih pčelinjih proizvoda. U drevnim zapisima na brezovoj kori, u Novgorodu, koje su načinili Šveđani, na dugom popisu, uz med i vosak, stalno se pojavljuje riječ «zabrus». U tim zapisima govori se o značajnim količinama – pudima (mjera = 16,38 kg) voska, te zabrusa.....

ISTRAŽIVANJE

 Učinak umjetnog dohranjivanja šećerom na sastav šećera u matičnoj mliječi

 
Giulio Sesta, Livia Persano Oddo, Fabizio Nisi,

Leonardo RiciC.R.A. – Eksperimentalni institut za

agrarnu zoologiju, Odjel apikulture

Preuzeto iz: APIACTA 41 (2006)

 Cilj ovog istraživanja je pridonijeti znanju o sastavu šećera u matičnoj mliječi, i ispitati moguću ovisnost o umjetnom hranjenju šećerom pčelinje zajednice. Kod eko pčelarenja, umjetna prehrana nije dopuštena, osim u slučaju opasnosti za život zajednice. No, izgleda da ovo ograničenje nije važno za proizvodnju matične mliječi, koja je pčelinja izlučina, pa se na njoj ne bi smjeli osjetiti utjecaji načina prehrane. U ovoj studiji ispitivan je sadržaj šećera kod 95 uzoraka matične mliječi, jednim djelom dobivenim iz zajednica koje su prihranjivane, djelom naručeni od komercijalnih proizvođača i uvoznika. Rezultati pokazuju kako se ne može uspostaviti korelacija između sadržaja šećera matične mliječi i testiranog režima prehrane. Rasponi (g/100 g svježe matične mliječi) pronađeni kod tri glavna šećera matične mliječi, jesu 2,3 - 6,9 za fruktozu; 3,7 - 8,2 za glukozu, <0,1 - 2,1 za saharozu i 6,9 - 16,0 za njihov zbroj. Ove vrijednosti mogu biti doprinos uspostavi standarda za matičnu mliječ......