Branko Obranovič

e-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
web-site: http://cebelarstvo-ma-ja.storzek.net

---

Rad s mravljom kiselinom u AŽ košnicama

Industrijska mravlja kiselina HCCOOH je produkt metanola. U prirodi je veoma raširena. Nalazimo je u mravima, pčelinjem otrovu, koprivama, znoju, rabarbari itd. Mravlja kiselina se koristi u tekstilnoj, farmaceutskoj, drvnoj industriji, a u zadnje vrijeme i u veterini, prije svega za suzbijanje varoe u pčelinjem društvu, jer je jedina među kiselinama koja uništava do 40 % varoe u poklopljenom leglu. Za rad sa mravljom kiselinom obvezno koristimo gumene rukavica, a ako kiselina nije ohlađena i odgovarajuću zaštitnu masku. U blizini obavezno treba držati posudu sa 5-6 litara čiste vode, za slučaj da se poprskate kiselinom, što je veoma opasno.
Mravlja kiselinu sam u početku ( 1999.-2003.) koristio u vidu tzv. šok terapije. Tijekom 2004. i 2005. godine primjenjivao sam produljeno isparavanje pri dnevnim temperaturama od 18°C do 30°C. Ukoliko bi temperatura bila viša od 24°C, tretman sam odlagao za kasne večernje sate. Za šok terapiju koristio sam 85% mravlju kiselinu u količinama od 18-20 ml po jednom tretmanu. Ona bi iz košnice isparila za 10-15 sati. Pri svakom tretiranju, na podnici sam stavljao testni uložak, kako bih utvrdio broj otpalih varoa.
Tretiranje mravljom kiselinom započinjao sam odmah po okončanju lipove paše, koja u našim uvjetima završava oko dvadesetog srpnja. Uvijek sam mravlju kiselinu dodavao pčelama ohlađenu na 8-10°C. Time sprječavam preveliki šok na pčele, jer ohlađena kiselina sporije isparava. Svake godine sam do 25. srpnja svaku košnicu jednom tretirao šok terapijom, obarajući varou s pčela. Postupak sam ponavljao nakon 6-7 dana. Ako bi nakon drugog tretmanana podnicu palo više od 50 varoa, primjenjivao sam i treći tretman šok terapijom nakon sedam dana. Tako sam jesen dočekao sa razmjerno jakim pčelinjim zajednicama.

Postupak uporabe mravlje kiseline

Od 1999. do 2003. sam za uništavanje varoe koristio plastične uloške za podnicu u koje sam stavljao truleks krpu, ali sam ih stavljao u ispražnjeno medište AŽ košnice, na šipke iznad matične rešetke. Na truleks krpu sam nanosio 18-20 ml mravlje kiseline. Od 2003. sam napustio šok terapiju jer sam zamijetio da ako vanjska temperatura prijeđe 30°C, tu i tamo strada po koja matica koja je bila starija od godinu dana. Nova se često ne oplodi ili ne vrati sa oplodnje, te tako ostanem i bez matice i bez pčelinje zajednice. Tada sam se dosjetio da na gornjem djelu vrata AŽ košnice objesim plastičnu vrećicu u koju stavim truleks krpu. Od vrha vrećice, pa sve do na 4 cm od njenog donjeg ruba izrežem trake širine 2 cm, tako da kroz dobiveni prorez na vrećicama mravlja kiselina lako isparava. Na tuleks krpu nanosim 50-60 ml mravlje kiseline. Kiselina tako isparava 5-7 dana, zavisno od vanjske temperature. Te godine sam varou odlično suzbio, toliko da sam zajednice sačuvao do zimskog tretmana oksalnom kiselinom, koji obavljam u studenome ili prosincu, kada u košnici nema poklopljenog legla. Ove godine sam oksalnu kiselinu primijenio 28. listopada jer su već tada zajednice bile bez poklopljenog legla.
Jedina manjkavost mravlje kiseline je u tome da u momentu tretiranja neke matice prestaju nesti jaja. To nije dobro ako se događa na početku kolovoza, jer prekid leženja može dovesti do ulaska slabijih zajednica u zimu. Ali, s druge strane, to je način suzbijanja varoe za koji sa sigurnošću tvrdimo da u vosku i pčelinjoj hrani ne ostavlja nikakve ostatke štetne za pčelinje potomstvo ili ljude.
Na par sati prije tretmana mravljom kiselinom dobro je pčelinje zajednice nahraniti sa 300 ml šećernog sirupa, kako bi im zadak nabubrio, čime pčele i nehotice povećavaju otpadanje varoe. Treba voditi računa da u to doba nepravilno obavljeno prehranjivanje može dovesti do grabeži na pčelinjaku. Zato nije na odmet preporučiti maksimalnu opreznost.

Zašto se preporuča koristiti mravlju kiselinu

Uporabom mravlje kiseline donekle pomažemo dezinfekciji košnice. Pošto mravlje kiselina može izazvati smanjenje ili čak i prekid leženja jaja od strane matice, primjena mravlje kiseline u listopadu može pomoći da natjeramo maticu na prekid leženja jaja, kako se društvo ne bi nepotrebno iscrpljivalo odhranjivanjem pčela koje vjerojatno neće biti dovoljno kvalitetne da bi dovoljno dugo živjele i učestvovale u proljetnom odhranjivanju legla.
Mravlja kiselina ubija i varoe u poklopljenom leglu. Apsolutno je isključeno bilo kakvo zagađenje pčelinjih proizvoda, jer med ionako sadrži mravlju kiselinu, a način uporabe sprječava njeno nenormalno nakupljanje u medu. Vjerojatnost pojave otpornosti varoe na mravlju kiselinu je nikakva, kako tvrde mnogi znanstvenici. Zapaža se i rjeđa pojava krečnog legla kod društava redovno tretiranih mravljom kiselinom. Već nekoliko godina na mom pčelinjaku nema ni nozemoze.
Zdravstveno ispravna hrana je prvo što moramo imati na umu prije nego što med stavljamo u promet. Odgovornost pčelara po tom pitanju je zaista velika.

Branko Obranovič