Ivan Jurkovič
Pčelarenje višenamjenskom visokom podnicom kod nastavljača
Fotke: Ivan Jurkovič, univ. dipl. ing.
Magajnova 26 1231 Ljubljana
ivanjurkovic2002@yahoo.de
Podnica je osnova svake košnice. Nijedan dio košnice u tijeku razvoja nije mijenjan toliko kao podnica i vjerojatno nikad neće imati konačan oblik. Promjene su nastale i s pojavom varoe. Podnica je zahtijevala prostor za smještaj mreže, koja omogućuje kontrolu prirodnog padanja varoe, ali ima ulogu i u primjeni sredstava za suzbijanje varoe. Tim zahtjevima ne može udovoljiti prvobitna američka podnica, koje je sada u upotrebi kod LR košnica.
Pčelari različito razmišljaju o upotrebljivosti visoke i niske podnice i vrlo su o tome podijeljeni. Visokoj podnici protive se oni koji u praksi nisu probali oba modela. Prikazat ću poseban model podnice koja obuhvaća više nužnih pojedinosti, koje su do sada rješavane kroz više dijelova košnice ili ih nije bilo, pa sam ovu podnicu nazvao univerzalna višenamjenska podnica – UVP. Koristi se već dva desetljeća.
Značenje UVP podnice
1.)Podnica je bez poletaljke, koja se još upotrebljava kod većine košnica nastavljača. Poletaljka zadržava vodu i snijeg, na njoj se skupljaju otpaci pčelinjeg društva, a podnici skraćuje vijek trajanja za trećinu. Poletaljku sam zamijenio plastičnom mrežicom širine 10 cm (sl. 2), koja ima širinu košnice i preuzela je ulogu poletaljke. Mrežica ne uvlači vlagu u košnicu, padaline prolaze kroz nju, a tijekom prijevoza ju skinemo i poslije opet postavimo.
Slika 1. UVP – pogled sa zadnje strane
Slika 2. UVP – pogled s prednje strane – mrežica umjesto poletaljke
2.)Višenamjenska visoka podnica ima, u usporedbi s niskom, više dodatnih prednosti. Korisna je za stresanje pčela, kada pravimo paketne ili druge umjetne rojeve, jer pčele stresemo izravno u podnicu u za to predviđen prostor. Zato pčele nije potrebno istresati u sanduk za rojeve, nego izravno u košnicu, što je izrazito pogodno kad pravimo rojeve za vlastite potrebe. Tako isključujemo nepotreban rad i gubitak pčela (sl. 4). Ako istresanje provodimo krajem travnja, dovoljno je pola kilograma pčela, a u svibnju jedan kilogram. U tom slučaju pčele istresamo s okvira ravno u podnicu. Pri pravljenju umjetnog roja u lipnju, trebamo 1,5 – 2 kg pčela, a u srpnju 2, - 3 kg pčela.
Slika 3. Kompatibilna podnica za DB, GJ i LR nastavljaču.
Slika 4. Istresanje pčela izravno u visoku podnicu
Slika 5. Pritiskom na pregradu oslobađa se pčelama prolazdo matice
Slika 6. Stresanje pčela izravno u UVP - vrcanje
Slika 7. Nakon stresanja pčele čekaju da ih pčelar zaposli
Pčele prije stresanja poprskamo vodom, a nakon stresanja u podnicu otopinom oksalne kiseline i uništimo varou koju smo stresli zajedno s pčelama. Kod rojeva koje smo napravili u srpnju nije potrebno tijekom godine tretirati protiv varoe. Međutim, koristit će još jedno, zimsko tretiranje u studenom ili prosincu oksalom kiselinom.
Kada smo istresli i izvagali željenu količinu pčela, okačimo pod krov UVP podnice, u zatvorenom kavezu, najbolje već oplođenu maticu i roj zatvorimo te smjestimo 1 – 2 dana u hladni podrum.
Rojeve je najbolje postavljati najmanje 3 km od pčelinjaka. Uzimamo maticu iz podnice omogućavajući pčelama pristup šećernoj pogači, tako da položimo kavez na dno okvira na kojem želimo da pčele počnu gradnju saća. Kod manjih rojeva okvir stavljamo uz stjenku košnice, a kod jačih u sredinu. Pritiskom na umetnutu pregradu, pregrada sklizne u određeni položaj i pčelama se otvara prolaz do matice (sl. 5). Pčele se same prebace u nastavak i oslobode maticu. Prihvaćanje matice ovim načinom je 100%-tno, osim ako s pčelama nismo istresli i koju maticu.
Kod vrcanja, pčele jednostavno istresamo umjesto u košnicu, izravno u UVP. Zato UVP ima prednosti nad dosadašnjim načinima rada kada smo morali podizati pune nastavke i stavljati bježalice (sl. 6)3.)Još jedan vrlo jednostavan način pravljenja mladih pčelinjih zajednice u praksi se dobro pokazao. Posebno je pogodan nakon završetka glavne paše u lipnju i srpnju, primjerice nakon lipove ili kestenove paše i u krajevima gdje se ne čeka nijedna druga paša. Sve ovo vrijedi ako je matica u zajednici pogodna za još jednu sezonu. Prije stresanja pčela, maknemo pregradu, da bi se stresene pčele objesile na okvire donjeg (plodišnog) nastavka (sl. 7). Ako taj nastavak podignemo s jedne strane i udarimo ga na podnicu, sve pčele koje vise, padnu na nju. Potpuno novi nastavak u koji stavimo maticu postavimo na staru podnicu koja ostaje na starome mjestu. Sve ostalo radi se prema već opisanom postupku. Staro plodište sa starom maticom stavimo na novo mjesto ili odvojeno iznad mlade zajednice.
U novoformiranu mladu zajednicu na prvobitnom mjestu ulijetat će pčele iz oduzetog plodišta, čime će se ojačati (zbog starih pčela, poslije malo oslabi). Kad se pčele počnu leći, onda se opet oporavi. U oba slučaja nastaju mlade zajednice, koje su u većini slučajeva jače od prvobitnih iz kojih su nastale.
4.)Umetnuta pregrada preuzima funkciju podnice ako leži na gornjim letvicama. Na toj pregradi je žičana mreža i umetnuta folija na koju padaju opale varoe pri tretiranju. Pregrada je s obje strane (odozdo i odozgo) dostupna pčelama, i tako je mala vjerojatnost da marvi odnesu otpale varoe. Pregradu izvlačimo iz kliznih letvi preko zime kada je položimo na dno košnice. Na nju položimo papir, da na proljeće lakše odstranimo mrtve pčele. Na taj način skraćujemo vrijeme čišćenja podnica. Nije potrebno dizati nastavke, uznemiravati pčele niti mijenjati podnicu.
5.)Plastične posude, koje postavimo ispod pregrade na dno košnice, imaju volumen od 10 litara, konusnog su oblika i mogu se poslije upotrebe slagati jedna u drugu. Tako složene zauzimaju malo prostora (sl. 10). Nove posude natopimo voskom ili parafinom, da se pčele ne kližu ni utapaju u hrani. Prednost plastičnih posuda jest da su jeftine i trajnije od drvenih, a i lakše se čiste. Moguće je upotrijebiti dvodjelne posude ili dvije posude od po 5 litara, u koje pčelama lako dodajemo tekuću ili krutu hranu. Kao plovak upotrebljavamo karton natopljen parafinom ili voskom, izvana dodamo 5 mm debele letvice ili nekoliko kamenčića da pčele što lakše pokupe svu hranu.
Slika 8. Posuda odozgo – slabije uzimanje
Slika 9. Posuda odozdo – jače uzimanje hrane
Slika 10. Složene posude
IIma više prednosti prihranjivanja odozdo. Pri pregledu zajednice posude treba sklanjati, što je posebno teško ako u njoj još ima hrane. Ako ih stavljamo odozdo, manja je mogućnost da šećer dođe u medišne okvire. Pregrada sprečava da bilo kakvi otpaci padnu u posudu.
Napomenuo bih i to da pčele radije uzimaju hranu odozdo nego odozgo. To ovisi o položaju pčelinjeg legla. U jesen, kad je pčelinja zajednica dolje, a hrana nad njom, pčele pri nižim temperaturama radije uzimaju hranu odozdo nego odozgo.
Slika 11. Tretiranje mravljom kiselinom u lljetnoj sezoni
Slika 12. Tretiranje mravljom kiselinom odozdo
6.)Podnica koja ima zapreminu od 25 litara, ublažava pomanjkanje prostora u košnici, recimo ako se jačina zajednica u travnju ili svibnju naglo poveća, a zakasnili smo s dodavanjem nastavka. Ako maknemo pregradu, pčele imaju mogućnost izgradnje saća nadolje, pri čemu se umanjuje rojevna snaga zajednice. U slučaju prenaseljenosti košnice, pčele se ne skupljaju u bradu na poletaljci nego to čine ispod plodišnih okvira i zajedno s matičnim društvom. Ako pčele vise na poletaljci, kao kod košnica s niskom podnjačom, teže je provesti zatvaranje i pripremu za seljenje, dok kod UVP to ide mnogo brže.
7.)Višenamjenska podnica omogućava povećanje prostora ispod legla zajednice i zato je drugačiji način prezimljavanja i temeljitije suzbijanje varoe. Tako i vrlo jaka zajednica odlično prezimljuje u jednome nastavku. Pri obilatoj zimskoj zalihi hrane pčele se spuste ispod punih okvira hrane, stvaraju klupko i dižu se s potrošnjom hrane. U zimskom razdoblju pčele tako ne moraju grijati pune okvire s hranom. Naime, ako su zbog pomanjkanja prostora stisnute između okvira s puno hrane, u lošem su položaju.
8.)Ako zajednica prezimljava u jednome nastavku (što omogućuje UVP), jesensko i zimsko tretiranje protiv varoe je učinkovitije. Za uspješno suzbijanje varoe, potrebno je prirediti košnicu i prilagoditi način pčelarenja. Pčelinje zajednice koje zimuju u jednom nastavku, potroše preko zime i u proljeće manje hrane pa u proljeće nije potrebno mijenjati nastavke kao kad zimuju u dva ili tri nastavka. Ali, zbog manje zalihe hrane u košnici, moramo u proljeće biti pažljiviji, da ne ponestane pčelama hrane. Tada je potrebno pri slabim proljetnim pašama zajednice dodatno dohranjivati.
9.)Podnica je konstruirana tako da odostraga ima otvor koji nam omogućuje dodatni pogled u zajednicu, kontrolu padanja varoe i prihranjivanje bez uznemiravanja pčela. Višenamjensku podnicu je moguće upotrijebiti za gradnju trutovskog saća i s time treba primijeniti tehnologiju intenzivnog pčelarenja. Zbog velikog otvora iza, izrezivanje trutovskog saća vrlo je jednostavno. Nažalost, pčele tu ne grade samo trutovsko saće (sl. 17)
Slika 13.Ogledalo za dijagnozu
Slika 14. Pogled u leglo
Slika 15. Zajednica će se rojiti
10.)Iza, u dnu podnice, u poprečnom smjeru ugrađena je mreža koja omogućava strujanje zraka između leta i mreže. Strujanje zraka odozdo daje prilikom prijevoza pčela veliki učinak, pa su pčele tijekom prijevoza vrlo mirne. Posuda leži na dvije letvice, tako da je dno podnice pčelama dostupno i lako ga čiste. Budući da je podnica hladnija od ostalih dijelova košnice, vlaga iz zraka, koja dolazi iz zajednice, ostaje na njoj, kondenzira se, i suhi zrak se vraća pčelama.
11.)U bespašnom razdoblju moguće je pčele odvojiti folijom ili bježalicom i hraniti ih odozdo, ispod plodišta, tako da šećer neće nositi u medište.
12.)U slučaju opasne zaraženosti varoom, moguće ju je suzbijati mravljom kiselinom, također u ljetnom razdoblju, a da ne moramo uklanjati medišta.
13.)Na umetnutoj pregradi leži po cijeloj dužini žičana mreža, preko koje varoe padaju na foliju, koju vrlo lako izvlačimo i kontroliramo pad varoe. Pri suzbijanju varoe mravljom kiselinom stavimo na foliju vileda (truleks) krpu natopljenu mravljom kiselinom.
14.)Na podnicu je moguće staviti tri puna okvira, koje će pčele isprazniti i prenijet će med u medište. Od proljeća, više puta, plodišni okviri puni hrane ometaju nesenje matice i zato takve pune okvire iz plodišta premjestimo u podnicu, a iste zamijenimo satnim osnovama. Pčele prazne saće i grade novo (sl. 16).
15.)Poboljšano je suzbijanje varoe u razdoblju kad su pčelinje zajednice bez legla (zima). Vrlo cijenjen način suzbijanja varoe kada nema legla jest oksalna kiselina u obliku isparavanja (sublimacija). Prethodno opisana konstrukcija višenamjenske podnice, omogućava da vrlo lako za isparavanje oksalne kiseline upotrebljavamo termosublimator, tako što ga postavimo iza, na dno podnice i pomoću njega isparimo 1 gram oksalne kiseline u kristalu i nekoliko kapljica eteričnog ulja. Time uništimo postojeću varou u zajednici sa 99,8 %-tnim učinkom (sl.18)
Slika 16, Prenošenje hrane
Slika 17. Gradnja trutovskog saća (UVP bez pregrade)
Slika 18. Termosublimator u UVP-u
16.)U UVP vrlo efikasno smještamo skidač peluda. Pelud nije izložena suncu i kiši, što joj povećava kvalitetu. Osim toga, ne moramo je dnevno uzimati.
17.)Podnica je kompatibilna zbog odgovarajućih vanjskih dimenzija sa sljedećim košnicama:
a) standardna desetokvirna LR
b) GJ košnica (nastavci s velikim okvirima kao što ih ima AŽ košnica – Gerstungovi okvirići)
c) modificirana desetokvirna DB košnica
d) Cenderova desetokvirna kompatibilna košnica.
