Ivan Koler - Bilogorsky
Uzgoj matica bez "bebi" oplodnjaka

Autobiografija pčelara Ivana Kolera

PČELARENJE I POEZIJA PČELARSTVA - Uzgoj matica

Moje druženje sa pčelama i pčelarima traje pune 34 godine. Sreća je u tome što sam se te 1970. godine susreo sa ocem bjelovarskog pčelarstva, uvaženim, i do kraja gospodinom, Ivanom Karešom, koji je u meni pobudio ljubav prema pčelama i pčelarstvu. Ljubav se učvršćivala svako proljeće sa prvim proljetnim izletima pčela, koje su marljivo sakupljale prvi pelud i nektar, obećavajuci dobru pčelarsku godinu. Rad sa pčelama, gradnja košnica i pčelinjaka, postali su sastavni dio mog života. Tako je sve do danas. Znanje o pčelama i pčelarskoj tehnologiji stjecao sam i u našem pčelarskom društvu "Bilogora", koje je prednjačilo u angažiranju eminentnih predavača i praktičara. Osim u društvu, svoje sam znanje upijao i od mr. Zvonimira Švera, te od prof.dr. Đure Sulimanovića. Praksa i jednostavnost pisanja gospodina Josipa Belčića iz Peteranca, inspirirala me u budućem radu. O njegovoj teoriji - prostorno i vremenski ograničenog legla, razmišljam i danas. Kako pčelarimo sa kranjskom pčelom, ili sivom pčelom, izvor znanja sam tražio i u slovenskoj literaturi. Jože Rihar i njegova knjga "Odgajivajmo bolje pčele-uzgoj i selekcija matica " širila je naše vidike o pčelarstvu i maticama. Kupljene pčele, rojevi i rojevi "iskucanci" zadovoljavali su moje tadašnje ambicije u pčelarstvu , ali ne zadugo. Nadolazeća jesen uvijek mi je zadavala velike brige zbog gubitka matica. Kako nisam imao pričuvne matice, a u to doba ih nisam imao ni gdje kupiti, znači da sam bio samo držaoc , a ne i uzgajivač pčela.
U doba Antona Janše ( 1734. - 1773. ) znalo se da :"Matica je duša cijelog društva, svojim prsustvom bodri sve". Literatura spominje da pčele odgajaju maticu iz triju pobuda:
- U nuždi;
- Prilikom rojenja;
- Prilikom tihe izmjene;
- A ja bih dodao:
- Kad pčelar zato ima potrebu, tj. ciljani uzgoj matica.

Kako ne bi ostali samo držaoci pcela,supruga i ja odlučili smo se na ciljani uzgoj matica. Razmišljali smo koju metodu ćemo primjeniti. Da li Jenter, Nikot ili klasično presadjivanje ličinki? Odlučili smo se za klasiku, tj. presadivanje jednodnevnih ličinki. Da bi uzgoj matica bila poezija, pobrinula se supruga, koja sa lakoćom prenosi jednodnevne ličinke u matičnjake. Kaže se da žena u taj posao ugradjuje i svoje majčinstvo. Takoder smo se odlucili na klasiku u oplodnjacima. Oplodnjake formiramo na tri standardna LR polu- okvira. Dakle, ne radimo sa tzv. bebi oplodnjacima! Na kraju uzgojnog ciklusa matica, ugledati oplodjenu "tigricu" sa njezinim jajašcima i otvorenim leglom, te saznanje da je uz našu pomoc stvoren jedan novi život, ispunjava nas velikim zadovoljstvom.
Povratne informacije iz cijele Hrvatske, kao i iz inozemstva, o kvaliteti naših matica, motiviraju nas za daljnji rad.

To je ta poezija spominjana u naslovu.

Zahvalni smo našim učiteljima !

Zahvalni smo pčelarima, našim kupcima !

Ljerka i Ivan Koler

POVRATAK NA STRANICU g. KOLERA