
Komercijalni odgoj matica
Komercijalni odgoj matica podrazumeva odgoj matica u velikim serijama po
tačno utvrđenom planu. To je naporan, a pre svega odgovoran posao koji ne
dozvoljava odlaganje neophodnih radnji. Svako odstupanje od pravila ili
roka neumoljivo se odražava na kvalitet i kvantitet dobijenih matica.
Pokušaću da vam dočaram tehniku i tehnologiju rada koju primenjujem na svom
pčelinjaku po kriterijumima “Apicentra”, čiji sam kooperant.
Pođimo od osnovne genetske formule: P = G + E
P (FENOTIP)- konkretno ispoljavanje osobina
G (GENOTIP)- skup svih naslednih osobina koje se od roditelja prenose na
potomstvo
E (UTICAJ OKOLINE)-temperatura, svetlost, vlažnost, ishrana itd.
Da pojasnim, kakve će osobine u proizvodnji pčele od određene matice imati
zavisi od:
1)kvaliteta majke matice koja nam je dala larve za komercijalne matice i
2) od uslova odgoja komercijalnih matica.
Majka matica
Dakle, dolazimo do prostog zaključka: da bi dobili matice vrhunskog kvaliteta
presudna je SELEKCIJA i USLOVI ODGOJA MATICA. Ove dve stvari su usko mđuzavisne
i neodvojive. Možete presaditi larvu odlične matice, ali ako je ona odgajena
u neadekvatnim uslovima neće ispoljiti svoj superiorni genetski potencijal.
Na suprot ovome loša matica ne može dati vise od prosečne matice iako joj
omogućimo idealne uslove za razvoj.
Po sistemu rada “Apicentra” selekcija se obavlja na njihovom matičnom pčelinjaku,
pod rukovodstvom prof. dr. Jovana Kulunčevića i njegovih saradnika, a ja
kao kooperant dobijam majku maticu koja je završila dvogodišnji test i dalje
vršim reprodukciju matica samo od njenih larvi. Selekcionisana majka matica
je polazna i ključna osnova za dobijanje matica visokog kvaliteta.
Krenućemo redom. Na raspolaganju imam oko 500 oplodnjaka koje delim u 4
grupe tj. po 125 kom. sto omogućava opsluživanje svake faze u odgoju od
strane 2 pčelara u toku dana. Pre početka odgoja pravim plan za celu sezonu
tako da unapred znam sta gu raditi kog dana. Osnova za plan rada je prvi
dan isporuke sparenih matica. Uzmimo da je to 30.5. To podrazumeva da tog
dana oplođena matica mora stici na prodajno mesto zakazanom kupcu 225 km
od mog pčelinjaka.
Primer plana rada
1. MAJ – STAVLJANJE MATICE U IZOLATOR
2. MAJ – HRANJENJE STARTERA
4. MAJ – PRIPREMA STARTERA
5. MAJ - PRESAĐIVANJE
6. MAJ – TRANSFORMISANJE STARTERA U DRUŠTVO ZA ODGOJ MATIČNJAKA
7. MAJ - VANREDNO PRESAĐIVANJE
15. MAJ – VAĐENJE ZRELIH MATIČNJAKA
16. MAJ - HRANJENJE STARTERA – drugi ciklus
17. MAJ – KONTROLA IZLAZNOSTI MATICA
18 . MAJ – PRIPREMA STARTERA – drugi ciklus
19. MAJ – PRESAĐIVANJE – drugi ciklus
20. MAJ – TRANSFORMISANJE STARTERA – drugi ciklus
29. MAJ – VADJENJE OPLOĐENIH MATICA I DODAVANJE ZRELIH MATIČNJAKA
30. MAJ – ISPORUKA MATICA
12. JUN – VAĐENJE OPLOĐENIH MATICA I DODAVANJE ZRELIH MATIČNJAKA – drugi
ciklus
Kao Sto vidite, na osnovu 30. maja tj. prvog dana isporuke matica planiraju se sve radnje po biološkom zahtevu Pčela do kraja sezone unapred. Ukoliko želimo maticu u prodaji 30. maja mora biti oplođena 29. sto znaci da matičnjak mora biti zreo 15. odnosno presađen 5.
Izolator
Stavljanje majke matice u izolator ima za cilj dobijanje larvi iste starosti
sto nam olakšava presađivanje. Lavice su idealne ako su stare 12 – 18h,
plus 3 dana stadijuma jajeta sto ukazuje da maticu treba staviti u izolator
1.5. kako bi mogli da presadimo 5.5. Ram mora biti od starog voska jer su
zidovi saća tvrđi sto olakšava presađivanje. Maticu izolujem na tri rama
od kojih su dva sa hranom sa strane a srednji prazan za presađivanje. Postoje
razne vrste izolatora i sve jedno je koji ćete primeniti. Jedino je bitno
da maticu stavljate u izolator iako možete sa stečenim iskustvom presađivati
i bez izolatora. Za to postoji jedan veliki razlog, a to je veća količina
mleča po larvici koji kasnije prenosimo iglom pri presađivanju. Pretpostavimo
da pčele u tom trenutku mogu dati određenu količinu mleča za hranjenje larvi.
Količina mleča po larvi ce logično biti mnogo veća ako ih ima manje sto
postižemo izolatorom. Dakle, već sa stavljanjem majke matice u izolator
omogućavamo da nam uticaj spoljnje sredine odnosno ishrane larve bude na
maksimalnom nivou. Drugi razlog za izolator je taj sto ograničavanje matice
u nošenju dovodi do povećanja mase jaja, a to se svakako pozitivno odražava
na kvalitet matica.
Dva do tri dana pre presađivanja treba obaviti hranjenje startera (sirupom
i polenskom pogačom) kako bi oni bili spremni za prijem matica i, sto je
najvažnije, stimulaciju njihovih žlezda na maksimalno luđenje mleča. Ovo
je drugi korak kojim dalje nastojimo da uslovi spoljašnje sredine tj. ishrane
budu sto povoljniji. To ce ostaviti i konačan pečat na ishranu matica u
razvoju. Količina mleča koju dobije od startera posle presađivanja, a do
zatvaranja matičnjaka, ne može se nadoknaditi, posto matica ostaje zatvorena
u matičnjaku zadnjih 8-9 dana razvoja.
Dan pre presađivanja, u ovom primeru 4.5., moramo pripremiti starter za
presađivanje kako bi primio larvi i bio spreman na sto veću produkciju mleča.
Za pripremu startera koristim novozelandsku metodu. To je po meni odličan
način za veliki odgoj kvalitetnih matičnjaka. Društvo se ne remeti posebno,
ništa se ne prenosi i ne pomera na drugo mesto, a od dodatne opreme nam
je potrebna samo specijalno uokvirena hanemanka u koju upada lim.
Princip ove metode je odgoj matičnjaka uz prisustvo matice tj . simulacija
tihe smene koja prirodno i daje najbolje matičnjake. Za starter koristim
L.R. društvo na dva nastavka čija se podnjaca okreće za 180 stepeni, a između
nastavka ubaca hanemanka sa limom, otvorom okrenuta na strani gde je bilo
leto. Dakle, imamo leto podnjače na zadnjoj strani i leto na hanemanci preko
koje je lim između dva nastavka na prednjoj strani.
Prednja strana
Zadnja strana
Matica ostaje ispod hanemanke, a u gornji nastavak se prenose 3 okvira zatvorenog
legla sa sto vise mladih pčela. Razmišljanja da treba gore preneti otvoreno
leglo, jer su na njemu pčele koje hrane to leglo, odnosno luče mleč imaju
opravdanja. To jeste tacno, ali na tim okvirima imamo i puno larvi koje
ce one, takodje, hraniti. Mišljenja sam da ce ukupna količina mleča po presađenoj
larvi ipak biti veća ako one nemaju konkurenciju u ishrani pa prenosim zatvoreno
leglo. Po potrebi mogu se dodatno stresti mlade pčele. Obavezni su i ramovi
sa medom i polenom .
Sa ovako postavljenim starterom desiće se sledeće: pčele iz donjeg nastavka
na zadnje leto izlaze van, a vraćaju se na prednje leto koga sada nema dole
već je iznad tj. između nastavaka, sto one brzo otkriju. Ovo omogućava da
sve izletnice odu u gornji nastavak čime gore dobijamo pun nastavak pčela
koje su fizički odvojene od svoje matice. Sve sto nam je potrebno za prijem
larvi i njihovu obilnu ishranu je obezbeđeno. Još treba samo dodati ram
sa nalepljenim čaurama da bi pčele ispolirale vosak, jer bi u suprotnom
prijem matica bio znatno manji.
Sutradan (5.5.) sledi presađivanje larvi majke matice iz izolatora. Presađivanje
se može obaviti jednokratno ili dvokratno odnosno na suvo ili dodavanjem
mleča. Smatram da je jednokratno presađivanje na suvo sasvim dovoljno, ako
se prenosi mleč pri presađivanju, a starteri budu maksimalno spremni. Dvokratnim
presađivanjem se larva izlaze duplom stresu. Ukoliko dobro odradimo sve
pripremne radnje larvi ce uvek imati mleča u izobilju, pa nije potreban
dodatak sa strane. Pri hladnom vremenu presađujem u toploj prostoriji. Kada
se vreme stabilizuje to obavljam na pčelinjaku tako da larvi budu sto kraće
van košnice, sto je u principu i najbitnije za njih. Broj presađenih larvi
je vrlo bitna stvar. U literaturi se cesto sreće podatak da je to 40 larvi.
Ukoliko hoćemo vrhunske matice to je veliki broj. Razlog opet isti, potencijalna
količina mleča po matičnjaku ce biti veća ako ih ima manje. To je razlog
zbog čega uvek presađujem 28 larvi koliki je i standard “Apicentra” za broj.
matičnjaka po starteru.
Starteri ostaju u istom stanju kako su pripremljeni 4.4., a posto je prošlo
24h, larvi ce u povoljnim vremenskim prilikama biti prihvaćene oko 90%.
Dan nakon presađivanja (6.5.) starteri se transformišu u odgajivačka društva.
To se obavlja kod novozelandske metode u dva poteza, bez otvaranja košnice.
Leto na podnjači koje je na zadnjoj strani se zatvara. Razlog za to je taj
sto ne dozvoljavamo pčelama da se naviknu na njega, jer nam je kod sledećeg
ciklusa odgoja matičnjaka izostao efekat prelaska pčela izletnica iz donjeg
u gornji nastavak. Druga radnja je vađenje lima između nastavaka čime društvo
ponovo funkcioniše kao celina. Matica je ispod hanemanke, a matičnjaci iznad.
Dakle sada imamo odgoj matičnjaka uz prisustvo matice odnosno simulaciju
tihe smene, sto je i sustina ove metode.
Narednog dana 7.5. se obavlja vanredno presađivanje. Ovi matičnjaci ce biti
zreli 17.5., a to je dan kontrole izlaznosti matičnjaka. Oni su dosta bitni,
a zbog čega, videćemo uskoro.
15.5. desetog dana od presađivanja matičnjaci su zreli i spremni za podelu
u oplodnjake. Sto se samih oplodnjaka tiče postoje razni tipovi. Mali su
ekonomičniji, a u velikim su optimalniji uslovi mikroklime. To je stvar
slobodnog izbora, a pravilo je da oplodnjak nikada ne treba formirati od
otvorenog legla, bez obzira na bogatstvo leglom i pratećom pčelom. Usled
zahladnjenja pčele ne mogu da greju otvoreno leglo pa ce ono propasti, a
zatim i pčele nestati. Neka vrsta hranilice mora takodje biti obezbeđena
za prihranu po potrebi. J
Matičnjake delim bez zaštitnih čaura stavljanjem na sredinu legla, a kada
su temperature visoke samo ih uglavljujem između satonoša dva rama. Ovaj
drugi način omogućava kontrolu izlaznosti matica bez vađenja rama sto itekako
štedi vreme i ne remeti mir mladoj matici. Da bi nam oplodnjaci bili non-stop
popunjeni maticama moramo obezbediti za dan vađenja matica 29.5. zrele matičnjake
koje ćemo dodati nekoliko sati po vađenju matica. U tom slučaju presađivanje
se obavlja 19.5., a 16.5. otpočinjem drugi ciklus odgoja matičnjaka hranjenjem
startera koji dobijaju pauzu od 4 dana od vađenja matičnjaka do dodavanja
novih larvi. Ova pauza ne dozvoljava iscrpljivanje startera čestim dodavanjem
larvi i smanjenje produkcije mleča. Zbog toga ce i larvi drugog ciklusa
odgoja matičnjaka moci da se hrane u izobilju.
Nakon dva dana 17.5. matice su izašle iz matičnjaka. Međutim, ima i onih
koje iz nekog razloga nisu dovoljno sazrele pa matičnjak stoji neprogrizen,
a takodje određen br. matičnjaka strada od pčela koje ih ne prihvate. Ovaj
drugi slučaj se manifestuje busenjem matičnjaka sa strane. Posto ovakvih
slučajeva uvek bude, a da nam deo oplodnjaka ne bude bez matice, dodaju
se matičnjaci koji su vanredno presađeni 7.5. sto je svrha vanrednog presađivanja
i ono je bitno u masovnom odgoju matica. U suprotnom broj matica po oplodnjaku
bi bio nizi. U matičnjacima koje pčele još nisu očistile možemo videti ostatke
mleča. Upravo taj ostatak je znak da je matica živela u izobilju, a mi sve
odradili kako valja.
Pripremu startera za presađivanje 19.5. obavljamo 18.5. na način kao sto
je to bilo 4.5., a 20. 5. transformisanje startera u odgajivačka društva.
Kao sto je planom predviđeno dan pre isporuke 29.5. matice su oplođene i
spremne za pakovanje u kaveze. Ovo je operacija koja najduže traje jer treba
naći, obeležiti i staviti u kavez oko sto matica i uz svaku po pet pčela
pratilja. Sto se tiče hvatanja i obeležavanja to obavljam rukom bez ikakvih
pomagala.
Traženje matice
Obeležavanje
Mislim
da je tako najbolje i najpreciznije. vađenje matica se obavlja prepodne.
Kavez se unapred priprema tako sto se deo gde je testo umače u parafin.
Ovo u cilju sprečavanja prekomernog susenja testa. Testo mora biti nešto
tvrđe umešano, jer u protivnom može da iscuri u deo kaveza gde su pčele
i matica sto je dosta nepoželjno. Na kavez ide i nalepnica sa brojem majke
matice od koje potiče i serijskim brojem.
Posle završetka prepodnevnog vađenja matica i male pauze pristupa se dodavanju
zrelih matičnjaka (29.5 popodne) koje smo presadili 19.5. Kao sto se vidi
preciznim planom rada omogućava se maksimalno iskorisćenje kapaciteta oplodnjaka
odnosno popuna njihovih kapaciteta bez ikakve pauze. Drugačije i nije moguće
baviti se komercijalnim odgojem matica.
Posto se sve radnje obave kako valja i matice smeste u kaveze ostaje još
da se sutradan (30.5.) dopreme do prodajnog mesta “Apicentra,” sto je i
krajnji cilj ovog plana rada. Pre puta, matice pojim stavljajući im po kap
vode na žicu kaveza, jer ce putovati autobusom na relaciji Aleksinac- Beograd.
Kavezi se pakuju u kartonsku kutiju, a zatim spustaju u torbu koja je uvek
otvorena odozgo. Dalje je samo bitno da matice ne budu izložene direktnom
suncu. Na prodajno mesto u isto vreme stižu i kupci sa kojima komercijalista
ugovara isporuku tako da matice sto je moguće manje budu van košnice.
Posle 29.5. sve radnje se shematski prenose dalje i tako do kraja sezone
odgoja matica. Matičnjake koje smo tog popodneva dodali stižu kao oplođene
matice 12.6. pa treći ciklus 26.6. itd.
Nemojte zaboraviti da je ovo do sada opisan rad sa jednom grupom oplodnjaka,
a ima ih još tri. Rad sa njima je datumski pomeren za po par dana tako da
se fizički i vremenski može sve postići. Prva grupa matičnjaka je presađena
5.5., druga zatim 9.5., pa onda 12.5.. i na kraju četvrta grupa 16.5. Oplođene
matice ce stizati istim vremenskim razmakom. Prva je bila 29.6., druga 2.6.,
treća 5.6. i četvrta 9.6.
Možda vam ove grupe, ciklusi, datumi deliju na prvi pogled komplikovano,
ali to su ipak samo seme. Najbitnije i najteže je to sve ovako odraditi
u praksi, jer je komercijalni odgoj matica težak, a pre svega odgovoran
posao. Zahteva svakodnevno prisustvo na pčelinjaku, istrajnost i savesnost
u radu.
Na kraju možemo zaključiti sledeće: odgojem komercijalnih matica neprekidno
nastojimo da delovanje spoljašnje sredine, a naročito ishrane bude sto optimalnije.
Količina mleča u svakoj fazi razvoja matice mora biti dovoljna. Kada optimalne
uslove odgoja spojimo sa superiornim genetskim potencijalom selekcionisane
majke matice, od koje se presađuju larve, uspeh u kvalitetu komercijalnih
matica ne bi smeo da izostane.
Određeni broj komercijalnih matica se vraća nazad u matični pčelinjak. Od
njih ce se osnovati nova linija majki matica koje ce proći kroz dvogodišnju
selekciju. One koje budu dale bolje proizvodne rezultate od proseka populacije
imaće čast da produže svoju vrstu dajući svoje larve za neke nove generacije
matica. To je proces neprekidnog umnožavanja i odabira koji nema kraja.